Poštovano uredništvo,

Predsjedništvo Udruženja građana „Tender“ nakon upoznavanja sa stavovima iznesenim u navedenom članku, smatra neprimjerenim iznesene stavove o prihvatanju svih Amandmana, koji su razmatrani od strane predstavnika Tendera u razgovoru sa Klubom delegata SBB-a u Predstvaničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i drugim učesnicima je podržao veći dio rješenja iz amandmana ali iz sedam amandmana nije, pa ovom prilikom se ograđuje od istih, sa zahtjevom da se Demant javno objavi. Prije nego što konkretno navedemo po amandmanima ne slaganje moramo istaći izuzetno korektan odnos delegata SBB-a na Konferenciji Tendera održanoj u Parlamentarnoj skupštini 22.01.2014. a posebno gospođi Ismeti Dervoz za izuzetno konstruktivno, kvalitetno i odgovorno istupanje, koje je bilo propraćeno gromoglasnim aplauzom svih učesnika. Isto tako zahvaljujemo se Klubu delegata SBB-a, koji je insistirao i doprinijeo da se prilikom prvog čitanja u Parlamentu zbog izuzetnog značaja od donošenja ključnog antikoruptivnog ZJN-a za racionalno trošenje javnih sredstava, održi javna rasprava u organizaciji Komisije za finansije i budžet Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, što se i dogodilo 05.02.2014. kada su brojni učesnici predložili niz amandmana i time otvorili mogućnost Komisiji da nakon usaglašavanja iste prosledi delegatima u Parlamentarnoj skupštini.

Od 21 amandmana SBB-a Tender nije podržao stavove iz sledećih sedam amandmana, koje smatra neprimjerenim i štetnim:

Amandman II, član 17. stav (3)

Izostavljene su tačke  

1. okvirni datum pokretanja postupka;
2. okvirni datum zaključenja ugovora;
3. okvirni datum realizacije ugovora.“

Amandman IV, član 25. tačka I)

Izostavljeno je obavezno recipročno razmjenjivanje istovjetnih garancija izb+među ugovornog organa i dobavljača.

Amandman VI član 45. stav (2)

Tender je smatrao da treba iz Prijedloga ZJN-a BiH zadržati rješenja iz formulacije kao što je to u ZJN-ovima republika Hrvatske i Srbije da samo ponuđač kome bude dodjeljen ugovor dostavlja originalna ili ovjerena dokumenta kvalifikacije.

Amandman XIV član 73. stav (2)

Neophodno je da se zadrži prijedlog Tendera da ponuđač mora u ponudi navesti i imena svih podizvođača.

Amandman XVII član 93.

Tender ostaje pri svome stavu koji je dostavljen Komisiji za finansije i budžet zajedno sa ostalim organizacijama civilnog društva (OCD).

Amandman XVIII član 108. stav (1)

Predstavnici Tendera nisu podržali predložena rješenja, jer ga smatraju znatno lošijim od amandmana koje su predložile OCD iz razloga jer je maksimalna granica za takse podignuta na 30.000, što je jedinstven slučaj u svijetu.

Amandman XIX član 116. stav (2), (3) i (5)

Tender navedene stavove smatra neprimjerenim za razliku od vlastitih koji su usaglašeni sa OCD.

 

Molimo uredništvo Vašeg cijenjenog lista da u cjelosti objavi Demant, kako stavovi Tendera ne bi bilo kome služili za ostvarivanje političkih ciljeva, a naročito ne značajnog doprinosa poboljšanju teksta ZJN-a, što predstavlja suštinu, smisao i svhu djelovanja UG Tendera, kao korektne, ozbiljne i odgovorne OCD.

Na web stranici Tendera se mogu pogledati amandmani SBB-a, koje smo dobili i naš Demant, kao i amandmani Tendera i OCD.

S poštovanjem,

Predsjedništvo UG Tendera

Poštovani, s obzirom da je „Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 23.07.2013. godine, zadužio Vijeće ministara BiH da u roku od 30 dana razmotri i dostavi u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o javnim nabavkama BiH“, kao i da je Fiskalno vijeće BiH, kojim je predsjedavao predsjedavajući Vijeća ministara, jednoglasno usvojilo tekst dopunskog pisma namjere MMF-u i 12.06.2013. godine uputilo istom, navodeći u tački 8.: „Također smo radili na jačanju okvira javnih nabavki u BiH. Novi Zakon o javnim nabavkama je izrađen uz pomoć OECD-a i EU. Ovaj zakon, koji će uskladiti naše procese javnih nabavki sa zakonodavstvom EU, bit će dostavljen Parlamentu BiH do kraja septembra 2013. godine i očekujemo da će biti usvojen do kraja decembra 2013.“

Ako se ima u vidu da u proteklih više od 8 godina primjene jedinstvenog ZJN-a u BiH nisu vršene značajnije izmjene i dopune istog, izuzev februara 2009. godine, kada su u Parlamentu enormno podignuti novčani cenzusi za nabavke roba, usluga i radova putem konkurentskih zahtjeva, koji su zbog netrasparentnosti otvorili širok prostor korupciji, ohrabrujući pri tom mnoge ugovorne organe da kod provođenja većih nabavki nezakonito koriste pregovaračke postupke bez objave, čime je omogućena legalna korupcija u nekontrolisanim razmjerama, a što je Agencija za javne nabavke, ne provodeći monitoringe u potpunosti tolerisala, stajući tako otvoreno na stranu narastajućeg koruptivnog lobija iz javnog i privatng sektora.

Takvo, nezakonito ponašanje Agencije doprinijelo je drastičnom smanjenju učešća potpisanih ugovora sklopljnih po osnovu javno oglašenih nabavki sa 91% u 2008. na samo 27,8% za prvih 6 mjeseci 2013. godine, što je neuporedivo najkatrastofalniji rezultat po transparentnost i najveće „tajno“ provođenje nabavki ne samo na prostoru Evrope. U kojoj je mjeri to uticalo na legalnu pljačku više stotina miliona KM godišnje, potpunije je obrazlagano u više analiza UG Tendera.

Nažalost, predlagana rješenja u više sačinjenih verzija Nacrta novih ZJN-ova od strane Agencije za javne nabavke u posljednje dvije godine, očito su imala za cilj: dodatno sužavanje prostora transparentnosti, smanjenje efikasnosti u provođenju procedura izbora najpovoljnijeg ponuđača i što je najštetnije još neracionalniji odnos prema trošenju javnih sredstava u nabavkama, a time i moguće još veće zloupotrbe sa neminovnim koruptivnim posljedicama. Takvo krajnje destruktivno ponašanje Agencije, imalo je bez sumnje za cilj daljnju devastaciju javnih nabavki, pa se stoga s pravom dovodi u pitanje opravdanost njihovog daljnjeg postojanja i angažmana u javnim nabavkama.

Onemogućavanje uspješnog legalnog tržišnog natjecanja u segmentu javnih nabavki opredjelilo je UG Tender da zahvaljujući sredstvima EU i drugih donatora pristupi detaljnijem istraživanju i stručnom analiziranju nedostataka i nejasnoća u primjeni aktuelnog ZJN-a, ali i sve većim slabostima i nezakonitostima u radu ključnih institucija, prije svega Agencije, Ureda, pa i Suda BiH. Sva rješenja koja je iznalazio i predložio UG Tender, apsolutno bi u antikoruptivnom strateškom smislu u novom ZJN-u značajnije unaprijedila ukupan sistem javnih nabavki, obuhvatajući prije svega svakako mehanizme za prevenciju, edukaciju učesnika i primjerenije sankcije svih nepoštivalaca odredbi ZJN-a, ostvarujući time osnovni cilj stvaranja društvene uloge integriteta, da od korupcije načini rizičan i neisplativ poduhvat.

Primjerena, kvalitetna i efikasna rješenja i mehanizmi koja predlaže UG Tender, isključivo se temelje na: donesenim i novopredloženim Direktivama EU o javnim nabavkama, najboljim rješenjima iz ZJN-ova susjeda Srbije i Hrvatske i drugih evropskih zemalja, kao i provedenih više konkretnih istraživanja o korupciji u BiH, te izuzetno bogatoj praksi, naročito po pitanju pravne zaštite, privatnih preduzeća, koji redovno učestvuju u javnim nabavkama, iz kojih su članovi Tendera, jasno su uobličena i artikulisana u formi amandmana, kao alternativni prijedlozi rješenjima zacrtanim u Nacrtima Agencije, a potom i u formi vlastitog prijedloga Nacrta novog ZJN-a UG Tendera, što je svakako dosljedno u skladu sa mjestom i ulogom organizacija civilnog društva na planu demokratizacije društvenih odnosa i jačanja pravne države. Da bi provjerio kvalitet, ispravnost i prihvatljivost predloženih rješenja Tender je uspješno organizovao najširu javnu raspravu u istoriji BH društva, kada je u pitanju zaista demokratsko donošenje zakona od opšteg društvenog interesa i značaja, u kojoj je putem raznih vidova održanih skupova učestvovalo preko 2.000 najrelevantnijih predstavnika iz svih društvenih struktura i nivoa vlasti u BiH, a koji su bezrezervno i jednodušno podržali sve stavove Tendera.

Imajući u vidu navedeno, kao i izuzetnu aktuelnost najavljene predstojeće aktivnosti izvršne i zakonodavne vlasti na donošenju ključnog reformskog Zakona, bez koga uspješna borba protiv korupcije u društvu, a posebno u javnim nabavkama ne može da otpočne, dostavljamo Vam prijedlog najbitnijih rješenja koja bi se prosto morala naći u novom ZJN-u, ukoliko se istinski želi postići: presudno veća transparentnost; primjereniji odabir postupaka i efikasnost u njihovom provođenju; i što je svakako najbitnije obezbjeđivanje najracionalnijeg domaćinskog trošenja javnih sredstava za konkretne nabavke u svakom ugovornom organu, te odgovorniji odnos svih učesnika uključujući i nadležne institucije, ali i efikasnije ostvarivanje pravne zaštite ponuđača i njihova znatno veća konkretna odgovornost.

 

1. Obavezno uspostavljanje Portala javnih nabavki i oglašavanje na istom svih nabavki preko 3.000 KM, kao i odluka o izboru, potpisanih ugovora i realizacija istih, kao i rješenja donesenih od strane drugostepenog organa po žalbama ponuđača, te presude Suda BiH po tužbama iz oblasti javnih nabavki (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 2., 47.);
2. Obavezno donošenje godišnjih planova nabavki sa svim relevantnim parametrima. Detaljnije razrađeno u Prijedloga Nacrta UG Tendera (Član 28.);
3. Obavezno kontinuirano osposobjavanje službi za javne nabavke i sertifikovanje njihovih rukovodilaca (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 98.);
4. Učiniti tendersku dokumentaciju besplatnom, izuzev ako ponuđač zahtjeva preuzimanje iste putem pošte, tada je obavezan platiti naknadu za kopiranje i poštarinu. (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 61.);
5. Omogućavanje uvida u tendersku dokumentaciju učesnika odmah po donesenoj odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 11.);
6. Neobavezivanje ponuđača da u ponudama dostavljaju originale ili ovjerene kopije zahtjevanih dokumenta, s tim da je to jedino obavezan da obezbijedi pobjednik tendera (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 54.);
7. Omogućavanje ugovornom organu da može zaključiti ugovor sa ponuđačem, koji je ispunio sve tražene uslove, kada je pristigla samo jedna ponuda u otvorenom postupku i konkurentskom zahtjevu, koji se obavezno objavljuju (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 36.);
8. Pregovarački postupci bez objave mogu se provesti samo kada su ispunjeni jedan od tri uslova koje je utvrdio Evropski sud pravde, a to su: ukoliko je nastao nepredvidiv događaj, ukoliko ugovorni organ ne može da objektivno provede predviđeni podstupak u zakonom utvrđenom roku i ukoloko su predhodna dva slučaja vezana. Za sve ostale slučajeve pregovarački postupak se ne može provesti bez saglasnosti dobijene od Agencije za javne nabavke (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 38., 41.);
9. Izostavljanje podkriterija uslovi i rok plaćanja iz kriterija izbor ekonomski najpovoljnije ponude. (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 70.);
10. Davanje mogućnosti ponuđaču da obezbijedi bilo koji od valjanih vidova garancije, a ne samo bankovnu, kako za ozbiljnost ponude, tako i za uspješnu realizaciju ugovora. (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 67.);
11. Predvidjeti obavezu podjele na lotove svih, a naročito većih nabavki, čije nedjeljenje na lotove mora biti obrazloženo (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 43.,13., 27., 48.);
12. Obavezati ugovorni organ da izvrši provjeru datih neprirodno niskih cijena u ponudi, ukoliko neko od učesnika na to ukazuje (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 72.);
13. Učešće podizvođača u visini potpisanog ugovora ne može biti iznad 50%, niti angažovanje podizvođača kojeg izabrani ponuđač nije naveo u ponudi (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 79.);
14. Obavezno formiranje komisije za sve javne nabavke izuzev za direkni sporazum, sa potpunijim preciziranjem sastava, obaveza, načina i sadržaja rada (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 14.);
15. Direktni sporazum do 3.000 se može samo jednom provesti u toku godine za nabavku istovjetnih roba, usluga i radova (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 47.);
16. Ugovorni organ je obavezan donijeti odluku o izboru ili poništenju predmetne nabavke do isteka roka važenja ponude (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 70.);
17. U cilju sprečavanja korupcije u postupku javne nabavke ugovorni organ čije godišnje nabavke su veće od 10 miliona KM obavezan je da sačini poseban plan za sprečavanje korupcije, kao i interne planove za sprečavanje korupcije za koje saglasnost treba da da Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, inače ista je dužna da u saradnju sa Agencijom za javne nabavke sačini plan za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama i dostavi Vijeću ministara na usvajanje. U istim planovima mora da bude sadržana i dužnost zaposlenih u ugovornom organu, kao i svakom zainteresovanom licu da prijavi korupciju i dužnost ugovornog organa da pruži potpunu žaštitu takvom licu. Da bi se stimulisalo prijavljivanje neophodno je predvidjeti i odgovarajuću novčanu naknadu, a Tender predlaže novčani iznos 20% od vrijednosti korupcije dokazane u krivičnom postupku. Šire razrađeno u predloženom Nacrtu UG Tendera (Član 15.,17.);
18. Svako zainteresovano i drugo lice je dužno obavijestiti Konkurencijsko vijeće ukoliko je došlo do povrede konkurencije i za isto ne može snositi posljedice. U novom Zakonu je neophodno predvidjeti, detaljniju razradu pitanja sukoba interesa i prijavljivanje, kao i zabranu zaključivanja ugovora. Pogledati rješenja UG Tendera (Član 20.,21.,22.,23.,107.);
19. Neophodno je da se u novi ZJN ugrade i Direktive koje se odnose na odbranu i bezbjednost (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 90.-97.);
20. Uloga Agencije je da vrši nadzor nad primjenom ovog Zakona i osigura njegovo pravilno provođenje. U ostvarivanju uloge Agencije, definišu se slijedeće obaveze i nadležnosti:
    1. provodi monitoring nad:
       1. obavještenjima u Sl. glasniku i Portalu javnih nabavki,
       2. zaključcima i rješenjima KRŽ-a,
       3. presudama Suda BiH,
       4. izvještajima službi revizija;
    2. vrši nadzor nad primenom ovog zakona;
    3. donosi podzakonske akte u oblasti javnih nabavki;
    4. učestvuje u pripremi propisa u oblasti javnih nabavki;
    5. ispituje osnovanost sprovođenja pojedinih postupaka javne nabavke;
    6. sačinjava spisak ugovornih organa;
    7. učestvuje u izradi plana za borbu protiv korupcije;
    8. sačinjava modele okvirnih sporazuma;
    9. daje saglasnost na odluku ili sporazum iz Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Člana 4. stav (2) ovog zakona;
    10. daje saglasnost na zahtjev ugovornog organa za provođenje pregovaračkog postupka;
    11. kontroliše planove nabavki ugovornih organa;
    12. za kršenje odredbi zakona Agencija podnosi prekršajnu prijavu KRŽ-u;
    13. propisuje standardne obrasce oglasa o javnim nabavkama;
    14. vodi spisak negativnih referenci ugovornih organa i ponuđača (sačinjava crne liste), na osnovu podzakoskog akta Vijeća ministara BiH i objavljuje ih na Portalu javnih nabavki;
    15. propisuje način vođenja evidencije i sačinjavanja izveštaja o javnim nabavkama;
    16. propisuje način i program stručnog osposobljavanja i način sertifikovanja službenika za javne nabavke i vodi registar službenika za javne nabavke;

r) organizovanje i održavanje obuka za ovlaštene predavače i službenike za javne nabavke, objavljivanje informacija u vezi sa obukama, te priprema priručnika i drugih pratećih materijala za profesionalni razvoj u području javnih nabavki u skladu sa podzakonskim aktom koje donosi Vijeće Ministara BiH;

1. prati rad ovlaštenih predavača i vodi evidencije o akreditovanim predavačima iz oblasti javnih nabavki i sertifikovanim službenicima za javne nabavke;
2. održava i upravlja Portalom javnih nabavki;
3. pruža savetodavnu pomoć ugovornim organima i ponuđačima;
4. priprema modele odluka i drugih akata koje ugovorni organ donosi u postupku javne nabavke;
5. prikuplja statističke i druge podatke o sprovedenim postupcima, zaključenim ugovorima o javnim nabavkama i o efikasnosti sistema javnih nabavki u cjelini;
6. izrađuje šestomjesečni i godišnji izvještaj o radu za Vijeće ministara BiH, na osnovu ovim zakonom utvrđenih obaveza sa provedenim aktivnostima i mjerama, uključujući uočene normativne i institucionalnih slabosti, koje sputavaju i onemogućavaju uspješnije provođenje javnih nabavki, sa prijedlogom konkretnih mjera za uspješno prevazilaženje i otklanjenje istih, i objavljuje ga na Portalu javnih nabavki;
7. objavljuje i distribuira odgovarajuću stručnu literaturu;
8. prikuplja informacije o javnim nabavkama u drugim državama;
9. sarađuje sa stranim institucijama i stručnjacima iz oblasti javnih nabavki;

bb)  sarađuje sa drugim državnim organima i organizacijama, nevladinim organizacijama i sredstvima javnog informisanja;

1. obavlja druge poslove u skladu sa zakonom. Šire u Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Članu 100.
2. Odbor Agencije čine predstavnici: Ministarstva finansija i trezora BiH, Ministarstva pravde, Direkcije za evropske integracije, ministarstava finansija entiteta, Vlade Brčko Distrikta BiH, Vanjsko- trgovinske komore BiH i nevladinog sektora. (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 100.);
3. Alternativa: Ukinuti instituciju Agenciju za javne nabavke i Odbor Agencije jer za osam godina postojanja isti nisu ekonomski ni društveno opravdali svoje mjesto i ulogu na planu unapređivanja sistema javnih nabavki, već su naprotiv neprovođenjem monitoringa omogućili ugovornim organima, u kojima su najodgovorniji skloni korupciji, da nesmetano zloupotrebljavaju odredbe Zakona, omogućavajući istima provođenje neprimjerenih netransparentnih postupaka predmetnih nabavki, a time i legalno „u 4 oka“ enormna pljačkanja javnih sredstava. Poslove iste bilo bi uputno dodijeliti odjeljenju Ministarstva finansija BiH, kao što je to regulisano u ZJN-u Republike Hrvatske. Na račun Agencije neophodno je kadrovski i materijalno ojačati ulogu KRŽ-a;
4. KRŽ podnosi šestomjesečne i godišnji izvještaj o radu Parlamentarnoj skupštini BiH, koji sadrži:
5. broj zaprimljenih žalbi i ostalih predmeta;
6. broj riješenih žalbi (osnovane, odbačene, odbijene)
7. broj djelimično ili potpuno poništenih postupaka nabavke;
8. broj neriješenih žalbi;
9. spisak ugovornih organa u kojima je utvrđeno kršenje zakonske odredbe u postupku javne nabavke na osnovu žalbi sa brojem osnovanih žalbi;
10. spisak ugovornih organa u kojima je po predmetnoj nabavci od strane istog ponuđača upućivano opravdano, odnosno neopravdano dvije i više žalbi;
11. statistički značajnije zloupotrebe nepoštivanja odredbi ZJN-a;
12. ocjenu stanja pravne zaštite u javnim nabavkama uopšteno;
13. broj presuda Suda BiH kojima je poništeno rješenje KRŽ-a i konačan ishod primjene presude
14. spisak ugovornih organa i odgovornih lica ugovornih organa kojima je izrečena novčana kazna;
15. spisak ponuđača i odgovornih lica ponuđača kojima je izrečena novčana kazna;
16. spisak ugovornih organa protiv kojih je pokrenut prekršajni postupak;

m) spisak ugovornih organa protiv kojih je podnesena krivična prijava;

1. spisak ugovornih organa za koje u zakonom predviđenom roku nije doneseno rješenje i razloge za kašnjenje;
2. probleme do kojih KRŽ dolazi u svome radu. (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 101.)
3. KRŽ je obavezan vršiti kontrolu dosljednosti izvršenja svih obaveza ugovornog organa u utvrđenom roku iz rješenja i u skladu sa tim poduzima mjere ogovornosti ako postoji osnov (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 113.);
4. KRŽ vodi prekršajni postupak u prvom stepenu za prekršaje propisane ovim zakonom i to:

a) na osnovu prispjele žalbe ponuđača po službenoj dužnosti,

b) po saznanju od strane Agencije, nadležnih službi revizija, drugih organa i pojedinaca.

(2) KRŽ svojom odlukom određuje novčanu kaznu ugovornom organu, ponuđaču, i odgovornom licu u ugovornom organu i u ponuđaču i rok za plaćanje.

(3) Novčane kazne se određuju srazmjerno nepoštivanju odredbi Zakona, obuhvaćenih u ovom Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Članu i iste se uplaćuju u korist budžeta BiH, osim u slučaju iz stava (9) ovog Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Člana.

(4) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ugovorni organ:

1. ako nabavi robu, usluge ili radove bez provođenja postupaka javne nabavke propisanih ovim zakonom osim u slučajevima kada to zakon dopušta,
2. ako dodijeli ugovor suprotno načelu jednakosti ponuđača (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 3.),
3. ako ne zaštiti podatke koje mu proslijedi ponuđač, označivši ih kao povjerljive (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 11.),
4. ako ne donese poseban interni plan za sprečavanje korupcije u javnim nabavkama (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 15. stav (6)),
5. ako ne obrazuje posebnu službu iz Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Člana 16. stav (2),
6. ako ne pruži potpunu zaštitu licu koje je prijavilo korupciju (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 17. stav (2)),
7. ako ne obavijesti Konkurencijsko vijeće u slučaju postojanja osnovane sumnje u istinitost izjave o nezavisnoj ponudi (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 20. stav (1)),
8. ako ne obavijesti Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u slučaju sukoba interesa (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 23. stav (1)),
9. ako se ne pridržava uslova i načina javne nabavke prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabavke s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 26 stav(6).),
10. ako ne donese plan nabavki u skladu sa Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Članom 28. i neobjavi ga na web stranici (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 28.),
11. ako započne postupak javne nabavke prije nego što se ispune predviđeni uslovi (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 29.),
12. ako primijeni pregovarački postupak bez objave obavještenja suprotno odredbama čl. 40. i 41. ovoga zakona,
13. ako ne stavi na raspolaganje tendersku dokumentaciju svim zainteresovanim kandidatima koji su je tražili, u skladu sa obavještenjem o javnoj nabavci (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 36.),
14. ako ne poštuje rokove za prijem zahtjeva za učešće i ponuda (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 46.),
15. ako ne omogući ponuđaču uvid u dokumentaciju po prijemu zahtjeva odmah po donesenoj odluci o izboru (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 11.),
16. ako pri pripremi tehničke specifikacije ne poštuje vazeće tehničke standarde, propise ili norme (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 60.),
17. ako ne odgovori na zahtjev za pojašnjenje tenderske dokumentacije (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 62.),
18. ako ne razradi podkriterije ekonomski najpovoljnije ponude kako je to definisano u Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Članu 70.
19. ako ne dostavi odluke za koje je ovim zakonom propisana obaveza dostavljanja ponuđačima u postupku javne nabavke (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 76. i 77.),
20. ako ne dovrši postupak javne nabavke zaključivanjem ugovora o javnoj nabavci ili odlukom o poništenju, u razumnom roku koji ne može biti duži od roka važenja ponuda (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 75.),
21. ako zaključi ugovor o javnoj nabavci koji nije u skladu s odabranom ponudom i uslovima određenima u tenderskoj dokumentaciji (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 78. stav(6)),
22. z) ako ne dostavi Agenciji primjerak zaključenog ugovora o javnoj nabavci (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 78. stav (8)),
23. z) ako ne dostavi Agenciji izvještaj o realizaciji ugovora (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 78. stav (9)),
24. aa) ako u toku realizacije ugovora nije ispoštovao ugovorene cijene i količine (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 78. stav (11)),
25. ako ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavci (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 82.),
26. ako ustupi postupak nabavke ili za provedbu nabavke ovlasti treću osobu ili osobu koja nije ugovorni organ u smislu ovoga zakona da bi na taj način izbjegao njegovu primjenu,
27. ako za Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda ne objavi dodatno obavještenje o nabavci na Portalu javnih nabavki (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 48.),

bb)  ako nema zaposlenog službenika za javne nabavke ili ako onemogući licu zaposlenom na poslovima javnih nabavki da stekne sertifikat službenika za javne nabavke (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 98.),

1. ako na zahtjev KRŽ-a ne dostavi traženu dokumentaciju ili onemogući uvid u dokumentaciju (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 109. stav (5)),

dd) ako ne izvrši zaključak ili rješenje KRŽ-a (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 120. stav (5)),

1. ako ne nadoknadi troškove postupka ponuđaču na osnovu rješenja KRŽ (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 130. stav (1).),
2. ako predmet ugovora, konkursne uslove, tehničke specifikacije ili druge elemente javnog poziva prilagodi konkretnom ponuđaču, ili ako dodijeli ugovor ponuđaču koji je učestvovao u pripremi konkursne dokumentacije ili nekog njenog dijela, a nije u postupku dokazao da nije bio u povoljnijem položaju,

gg)  ako provede pregovarački postupak bez dobijene saglasnosti od Agencije,

hh)  ako ne dostavi obavještenje o dodjeli ugovora, u skladu sa podzakonskim aktom koji donosi Agencija (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 80.);

1. ako ne dostavi izvještaj o postupku javne nabavke, u skladu sa podzakonskim aktom koji donosi Agencija (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 81.);
2. ako ugovorni organ u roku od tri dana ne dostavi KRŽ-u tražena dokumenta.

 

(5) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba u ugovornom organu za prekršaj iz stava (4) ovog Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Člana.

(6) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ponuđač ako je dao netačne podatke u dokumentima kojima dokazuje ličnu, poslovnu, finansijsku, tehničku i profesionalnu sposobnost.

(7) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 KM kazniće se i odgovorna osoba ponuđača za prekršaj iz stava (6) ovog Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Člana;

(8) KRŽ, rješavajući u postupku po žalbi, a na osnovu stanja u spisu podnosi krivičnu prijavu, ako utvrdi postojanje obilježja krivičnog djela.

(9) U slučaju kada se prekršajna odgovornost utvrdi povodom žalbe ponuđača, 70% novčane kazne izrečene u prekršajnom postupku uplaćuje se u korist budžeta BiH, a 30% u korist žalioca.

(10) Protiv prvostepenog rješenja o prekršaju može se izjaviti žalba nadležnom drugostepenom sudu za prekršaje.

(Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 125.)

1. Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ni voditi istekom tri godine od dana učinjenog prekršaja iz Člana 125. Tenderovog Prijedloga Nacrta (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 126.)
2. Za prekršaje iz Člana 125. Tenderovog Prijedloga Nacrta odgovornom licu ugovornog organa, pored izrečenih novčanih kazni u prekršajnom postupku, KRŽ pokreće i inicijativu razrješenja, odnosno zabrane vršenja određenih poslova organu, koji vrši nadzor nad radom i poslovanjem ugovornog organa. Zahtjev za navedeno, kao i doneseno rješenje u ugovornom organu i ponuđaču objavljuje se na Portalu javnih nabavki. (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 127.);
   1. U slučaju usvajanja žalbe KRŽ će svojom odlukom naložiti ugovornom organu da žaliocu nadoknadi troškove priprema ponude, troškove učešća u postupku javne nabavke, troškove žalbenog postupka, u roku od 8 dana od dana prijema rješenja KRŽ (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 130.);
   2. (1) Svaki od učesnika postupka javne nabavke koji je pretrpio štetu zbog povrede ovog zakona ima pravo na naknadu štete. Postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete pokreće se pred nadležnim sudom prema opštim propisima o naknadi štete.

(2) Štetu koju učesnicima u postupku nanese KRŽ, nepravilnim ili nezakonitim radom, nadoknađuje BiH.

(3) Podnosilac žalbe, ugovorni organ i ponuđač čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija imaju pravo na naknadu štete i izgubljene dobiti ako KRŽ ne ispoštuje rokove utvrđene zakonom za donošenje i dostavljanje rješenja. (Tenderov Prijedlog Nacrta ZJN-a Član 132.).

 

Detaljnije opredjeljenje za konkretno predložena rješenja UG Tendera, presudno bitna za izradu antikoruptivnog novog ZJN-a možete pogledati u Obrazloženju Nacrta ZJN-a koji je ponudio UG Tender, a dijelom i u Tezama za vođenje javnih rasprava (www.tender.ba).

Predsjedništvo UG Tendera je zaključilo da bi bilo izuzetno korisno da se prilikom sačinjavanja predstojeće verzije Nacrta novog ZJN-a, od strane Agencije i njenog Odbora, obavezno uključe i predstavnici Tendera ispred NVO sektora, pa u tom smislu očekujemo da se na najodgovornije u istima izvrši odgovarajući pritisak, budući da isti svjesno i sa namjerom godinama uporno ignorišu kvalitetne i konstruktivne brojne prijedloge UG Tendera, odbijajući sa istim neposrednu saradnju i uporno tražeći za svoja neprimjerena rješenja podršku od nevladinih organizacija, na čemu insistira Evropska komisija, ali nažalost od onih koje se na suštinski način ne bave problematikom javnih nabavki, čineći na taj način svoje djelovanje još besmislenijim.

Poštovane dame i gospodo, kao najodgovorniji u najrelevantnijim strukturama društva, obraćamo Vam se sa namjerom i nadom da ćemo pobuditi Vašu savjest za preuzeto odgovorno vođenje i uspješno efikasno rješavanje najznačajnijih prisutnih društvenih problema, a time i neminovnu zaštitu javnog interesa, koji je upravo u segmentu javnih nabavki neuporedivo najviše ugrožen i ima za posljedicu neizmjernu, ne samo ekonomsku već i društvenu, političku i moralnu štetu po poreske obveznike i sve građane BiH.

U očekivanju Vašeg konstruktivnog i odlučnog angažovanja na navedenom planu, što ste svakako Vašim izborom preuzeli i kao obavezu u zaštiti javnog interesa, srdačno Vas pozdravljamo.

S poštovanjem,

 

 

Predsjedništvo Udruženja građana „Tender“

 

____________________________________

Ivan Stokić, Presjedavajući Predsjedništva

Ključni parametar koji ukazuje na navedeno, Udruženje Tender vidi prevashodno u dostizanju rekordnog procenta od 72,2% provedenih netransparentnih javnih nabavki u prvih 6 mjeseci ove godine putem: direktnih sporazuma, konkurentskih zahtjeva i pregovaračkih postupaka bez objave, kojima se, prema provedenim istraživanjima, cijene uobičajeno uvećavaju od 20% do 60% u odnosu na iste koje ponuđači nude u otvorenim postupcima, koji se obavezno javno oglašavaju, što sve ukazuje da bi korupcija u ovom segmentu javne potrošnje mogla dostići i milijardu KM.
Izvjesan doprinos pogoršavanju koruptivnog stanja u javnim nabavkama doprinijeće svakako i najnovije tri neprimjerene izmjene i dopune aktuelnog ZJN-a, predložene od strane vodećih političkih partija, što je po hitnom postupku, prije 7 dana usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U istima je za nepovjerovati izostavljena obaveza URŽ/KRŽ-a da donesena rješenja po žalbama ponuđača javno objavljuje na web stranici javnih nabavki, što je jedinstven slučaj u Evropi i ima za cilj da prikrije od očiju javnosti konkretne ugovorne organe i ponuđače koji krše odredbe ZJN-a, kao i manjkavosti i nezakonitosti samih rješenja. Isto tako, enormno podizanje novčanih naknada za podnošenje žalbi, od 500 do 25.000 KM, koje su višestruko veće od istih u susjednim i drugim evropskim zemljama, neminovno će imati za posljedicu izvjesno smanjenje broja podnesenih žalbi, a time i borbu protiv korupcije, ali i neuporediv rast procenta rješavanja istih u korist ponuĎača u odnosu na sadašnji prosjek od 60%, iz razloga obezbjeđene veće stručne pomoći od strane uspostavljenog Centra za pravnu pomoć Tendera, ali i neminovnim većim angažovanjem advokatskih kancelarija. Podizanjem naknada obezbijediće se značajno prelijevanje sredstava iz ugovornih organa u Budžet BiH, ali i naknade žaliocima i advokatima. Nažalost, značajna sredstva, po procjeni upućenih, od oko 1,6 miliona KM nepotrebno će morati platiti poreski obveznici i graĎani za rad dvije novoformirane filijale KRŽ/URŽ-a u Mostaru i Banjaluci. Takvim, apsolutno birokratskim pristupom žalbe ponuĎača u BiH će rješavati čak 16 stručnjaka, pravnih eksperata, dok iste obaveze, uključujući i oblast koncesija u Hrvatskoj rješava samo 7, a u Srbiji 9 pravnika. Način i posljedice izmjene ZJN-a apsolutno ukazuju i na vrstu prisutne „crne korupcije“.
Sve navedeno jasno govori da najodgovorniji u ovoj državi nemaju namjeru da u dogledno vrijeme rješavaju ključne probleme koji omogućuju i dovode do enormne korupcije u javnim nabavkama, kao što su to uradile susjedne i druge evropske zemlje u tranziciji donošenjem novih ZJN-ova, npr. Hrvatska januar 2012., Srbija april 2013., već krajnje formalnim, neracionalnim i besmislenim izmjenama i dopunama, očito se samo baca prašina u lice domaćoj i svjetskoj javnosti da se politička, zakonodavna i izvršna vlast u BiH „ozbiljno“ bave rješavanjem problematike javnih nabavki, a u suštini se samo obezbjeđuje prolongiranje donošenja nužnog novog, efikasnog, antikoruptivnog, reformskog ZJN-a, kakvog je upravo sačinio i ponudio UG Tender prije tri mjeseca, stavljajući ga na raspolaganje navedenim strukturama i BH javnosti.
Činjenica da Agencija za javne nabavke, već dve i po godine javno ne objavljuje Godišnje izvještaje o zaključenim ugovorima u postupcima javnih nabavki, za razliku od istovjetnih institucija u susjednim i drugim zemljama, koje to redovno rade šestomjesečno, jasno govori o katastrofalnom stanju u javnim nabavkama ali i upitnoj potrebi postojanja takve institucije. Upravo prikrivanje stvarnog stanja, presudno je uticalo da UG Tender već godinu i po dana, kao jedini pravni subjekt u državi, zahvaljujući sredstvima donatora, uspješno kvartalno prati i analizira oglašene otvorene postupke i potpisane ugovore po istima, obavještavajući javnost u BiH i šire o sadržajima transparentno provedenih javnih nabavki.
Iz sačinjenog Izvještaja je vidno da je vrijednost potpisanih ugovora otvorenim postupkom u ukupnoj strukturi javnih nabavki u 2008. godini iznosile su 91%, da bi za prvih 6 mjeseci ove godine
pala na samo 27,8%, a s obzirom na velki procenat poništavanja istih, navedeni procenat je i niži, što je trostruko slabiji rezultat u odnosu na transparentno provedene javne nabavke u Republici Hrvatskoj u kojoj je procent oglašenih postupaka dostigao 86% i u odnosu na predhodnu godinu predstavlja povećanje od 12%, zahvaljujući isključivo odgovornoj primjeni novog ZJN-a. Presudni razlozi za pad transparentnosti i smanjivanje broja javno oglašenih postupaka u javnim nabavkama BiH svakako je posljedica podizanja novčanih cenzusa od 1. februara 2009. godine za robe i usluge sa 30.000 KM na 50.000 KM, a radove 80.000 KM, čime je legalno omogućen najveći nivo netransparentnosti u Evropi. Pa navedena koruptivna nelogičnost značajno je uticala na nezakonito cijepanje većih javnih nabavki na manje i njihovo netransparentno provoĎenje putem konkurentskih zahtjeva. Ukupnoj koruptivnoj devastaciji javnih nabavki sa aspekta netransparentnosti svakako je doprinijelo i nekontrolisano provođenje pregovaračkih postupaka bez objave koje Agencije za javne nabavke upotpunosti toleriše. Rješenje ovog suštinskog i ključnog problema u javnim nabavkama Tender je iznašao prijedlogom da se sve javne nabavke preko 3.000 KM moraju javno oglašavati na web stranici javnih nabavki.
Za pozitivno je da se vrijednost zaključenih ugovora oglašenih otvorenim postupcima primjenom podkriterija najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude povećala za 111,6%, čime je obezbijeđena racionalnija nabavka, mada i dalje u ovom segmentu ostaje prisutan problem nedovoljno preciznog navođenja tehničkih karakteristika za tražene robe, usluge i radove, što ostavlja prostor za moguće manipulacije i zloupotrebe. U analiziranom periodu broj predmetnih nabavki djeljenih na LOT-ove neznatno je smanjen, svakako iz razloga dosljedne primjene veoma destruktivnog Uputstva Agencije o načinu obajavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki, što nije u duhu intencija predloženih Direktiva EU o javnim nabavkama iz 2011. godine, da se u aktuelno vrijeme ekonomske krize veće predmetne nabavke obavezno dijele na LOT-ove, kako bi se omogućilo veće učešće a time i zaštita malih i srednjih preduzeća, na čemu godinama upravo insistira UG Tender.
Krajnje je neprimjereno da se jedino u Evropi, u javnim nabavkama BiH, vrši otkup tenderske dokumentacije, čak na nezakonit način, čime su ponuĎači samo za 6 mjeseci oštećeni preko 250.000 KM, što je neminovno imalo za posljedicu znatno smanjeno učešće ponuđača, a time i poništavanje predmetnih nabavki od 37,2%, od čega zbog neobezbjeĎivanja 3 valjane ponude 29,6%.
Izvjestan napredak za proteklih 6 mjeseci u odnosu na istovjetan period predhodne godine zabilježen je kod realnijeg planiranja procijenjene vrijednosti predmetnih nabavki za 4%, mada je ukupno odstupanje kod planiranih sredstava iznosi 12,18%. Najmanje odstupanje od 4,63% od planirane vrijednosti zabilježeno je u Republici Srpskoj.
U proteklom analiziranom periodu, u skladu sa obavezama iz Projekta od planiranih 10 za ukupnu tekuću godinu, analizirano je 8 najkarakterističnijih predmetnih nabavki po procjeni Centra za pravnu pomoć. Detaljnom analizom konkretnih predmetnih nabavki iz 8 ugovornih organa jasno se može vidjeti nezakonitost u radu, kako ugovornih organa, tako i URŽ/KRŽ, pa i Suda BiH. Konkretne zloupotrebe u ugovornom organu, koji dosljedno neispoštuje naloge iz rješenja drugostepenog organa, utiču na neefikasno provoĎenje predmetne nabavke i duže od godinu, obezbjeđujući na taj način vršenje nabavki bez potpisanih ugovora. Navedenoj neefikasnosti umnogome kumuje i sam drugostepeni organ izbjegavajući da donese konačno rješenje u ponovljenom istovjetnom postupku, primjenjujući faktički neprimjeren i nezakonit sistem rada, tretiranjem svake žalbe novim predmetom, što u konačnici neminovno zahtijeva podnošenje 2,3,4 pa i više žalbi. Podizanjem novčanih naknada za žalbe, izmjenama i dopunama ZJN-a, navedena praksa KRŽ/URŽ biće apsolutno neodrživa.
Iz prezentovane kvartalne i šestomjesečne analize jasno se uočava krajnja sporost i nezakonitost u dosadašnjem radu Suda BiH, koji nakon 6 i više godina teško uspijeva da donese konačnu presudu u korist tužioca, čime nedvosmisleno povređuje načela upravnog postupka po pitanju efikasnosti, ekonomičnosti i blagovremenosti u postupanju organa uprave, odnosno upravnih organizacija i pravosuđa.
Formiranjem i otpočinjanjem sa radom Centra za pravnu pomoć u okviru UG Tendera od 1. februara 2013. godine obezbjeĎena je značajna blagovremena i stručna pomoć, kako privatnim preduzećima koji redovno učestvuju u javnim nabavkama iz kojih su članovi Udruženja, tako i drugim brojnim pravnim subjektima i pojedincima, koji se na određen način bave probematikom javnih nabavaki, a naročito borbom protiv korupcije. Za proteklih 5 mjeseci Centar je, pored svakodnevnih brojnih telefonskih kontakata za pružanje savjeta i stručne pomoći u pogledu pravne zaštite, konkretno učestvovao u sastavljanju 15 prigovora ugovornim organima i 11 žalbi URŽ/KRŽ. Pored navedenog uspješno je sačinjen i zahtjev za preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu, upućen Apelacionom odjeljenju Suda BiH, što je rezultiralo donošenjem konačne pozitivne odluke vezano za naknadu štete. Inače, u toku je rad na sastavljanju jedne obimnije tužbe Sudu BiH, a u međuvremenu je sačinjen i odgovor na tužbu pred Sudom BiH.

Poštovani, Analitičko-istraživački tim UG Tendera je razmotrio Nacrt „Strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj od 2013. do 2017. godine, kojeg je sačinila Vlada RS i isti, pored ostalog, ima i suštinsku primjedbu koja se odnosi na površno sagledavanje uzroka koji omogućuju i dovode do stalnog enormnog rasta korupcije u javnim nabavkama u BiH, a time i RS, kao i ne nuđenje primjerenih normativnih i institucionalno efikasnih rješenja, kojima bi se korupcija u apsolutno najnetransparentnijem segmentu javne potrošnje uspješno suzbijala i stavila pod kontrolu.

Tender u potpunosti podržava sva nastojanja da se čim prije izmjene, dopune i usklade postojeći ili pak donesu novi zakoni, koji mogu da doprinesu efikasnoj borbi protiv korupcije u svim segmentima društva, ali smatra krajnje neprimjereno ignorisanje potrebe da se, u aktuelno vrijeme ekonomske krize, kao što su to učinile sve zemlje u tranziciji, prioritetno pristupi donošenju novog reformskog Zakona o javnim nabavkama (ZJN) usklađenog sa Direktivama EU o javnim nabavkama i najboljim rješenjima iz ZJN-ova naših susjeda, Srbije i Hrvatske.

Podsjećamo Vas da je Nacrt upravo takvog antikoruptivnog ZJN-a sačinio UG Tender ugrađujući u isti najefikasnija poznata rješenja i mehanizme, koji u strateškom smislu obezbjeđuju značajno veću prevenciju, edukaciju učesnika i što je prevashodno bitno efikasno sankcionisanje odgovornih u ugovornim organima i ponuđačima koji ne poštuju odredbe ZJN-a. Ne činiti napore da se hitno donese novi ZJN, čijom bi se primjenom godišnje u BiH uštedilo više od 600 miliona KM, predstavlja gotovo krivično djelo.

Kod sagledavanja problematike korupcije neophodno je imati u vidu da upravo korupcija u javnim nabavkama u ukupnoj strukturi neracionalnog trošenja javnih sredstava učestvuje sa oko 95% i da je dostignut nivo učešća netranstarentnih postupaka od 72,2%, koji se provode bez javnog oglašavanja, obezbjeđujući na taj način uslove za nesmetanu pljačku u ovom segmentu i do milijardu KM godišnje. Ugovorni organi i ponuđači koji u tome učestvuju su i iz RS i isti su svakako javni interes podredili ličnom privatnim. Učinimo sve da ih u tome spriječimo!

Rješenje za navedeno svakako se isključivo mora tražiti u donošenju novog antikoruptivnog ZJN-a, bez koga borba protiv korupcije u javnim nabavkama ne može da otpočne.

S poštovanjem!

Analitičko-istraživački tim

Udruženje građana „Tender“

Akademski građani i intelektualci imaju društvenu i moralnu obavezu da utiču na poboljšavanje postojećeg stanja u društvu i aktivno podržavaju pozitivne društvene promjene.

Rješenje za navedene i druge značajne društvene probleme Udruženje „Tender“ vidi i u davanju Vaše pune podrške odlučnim zahtjevima da se u Parlamentu BiH, čim prije donese ključni reformski antikoruptivni Zakon o javnim nabavkama, čiji je izuzetno kvalitetan prijedlog Nacrta, nakon više godina istraživanja i analiziranja brojnih anomalija u primjeni aktuelnog Zakona sačinio UG Tender. Ovaj Nacrt je zasnovan na stavovima iz Direktiva EU o javnim nabavkama i najboljim rješenjima iz zakona o javnim nabavkama susjednih zemalja, koji su u posljednje dvije godine odlučno krenuli u borbu protiv korupcije za razliku od najodgovornijih u Bosni i Hercegovini, kojima je očito korupcija i dalje prirasla srcu i ne iskazuju namjeru da se u dogledno vrijeme uhvate u koštac sa ovim ključnim ne samo ekonomskim, već i društvenim, političkim, pa i moralnim problemom.

Podsjećamo Vas, da se neracionalnim, koruptivnim raspolaganjem javnim stredstvima godišnje u BiH u privatne džepove nezaježljivih pojedinaca prelije više od 800 miliona KM. Procijenite koliko bi se od toga novca moglo sagraditi paviljona za smještaj studenata ili pak riješiti drugih brojnih socijalnijh problema u društvu.

Ukoliko se sa ovakvom koruptivnom praksom u domenu javnih nabavki nastavi daljnje nezakonito prelivanje sredstava poreskih obveznika i građana iz budžeta u privatne ruke, zajednica će vrlo brzo doći u ekonomski kolaps, a najveću cijenu će platiti najranjiviji delovi društva, siromašni, mladi i penzioneri.

S poštovanjem i samo naprijed, odlučno, hrabro i konstruktivno, kao što to dolikuje mladim i najobrazovanijim u ovom društvu prezagađenom korupcijom.

 

Vaš UG Tender

Poštovane dame i gospodo delegati u Parlamentarnoj skupštini, UG Tender u skladu sa utvrđenim obavezama i dogovorom sa predstavnicima svih 13 političkih partija koji čine Parlament, dostavlja Vam blagovremeno antikoruptivne Amandmane čijom bi se ugradnjom u novi ZJN obezbijedila nužno veća transparentnost, a time i učešće većeg broja ponuđača, kao i efikasnost u provođenju procedura postupaka i što je najbitnije, obezbijedilo bi se najracionalnije raspolaganje javnim finansijskim sredstvima u javnim nabavkama.

Napominjemo da se predloženi Amandmani isključivo temelje na obavezama iz Direktiva EU iz 2004., 2007. i predloženih za 2011. godinu, najkvalitetnijih i najefikasnijih rješenja iz ZJN-ova evropskih zemalja, a naročito republika Hrvatske i Srbije, kao i bogatog iskustva učešća privatnih preduzeća u javnim nabavkama iz kojih su članovi Udruženja, te u posljednjih 5 godina provedenih više neposrednih istraživanja o problematici javnih nabavki u BiH. Posebno vezano za predhodna dva nacrta ZJN-a, UG Tender je proveo široko organizovanu javnu raspravu, održavanjem 12 dvodnevnih seminara, 33 javne tribine, okruglog stola i dvije konferencije sa ukupno 1550 učesnika, koji su predloženim antikoruptivnim amandmanima dali bezrezervnu podršku. O svemu tome Analitičko-istraživački tim Tendera, 5.11.2012. godine sačinio je Komentar u kome je dat jasan i sveobuhvatan pregled, prije svega slabosti u posljednjoj verziji Nacrta ZJN-a kao i neprimjerenim stavovima rukovodstava vodeće dvije političke partije, o potrebi dodatnih rješenja, koja po mišljenju ne samo Tendera nisu u funkciji borbe protiv korupcije, o čemu se može pogledati na web stranici UG Tendera www.tender.ba. S obzirom na veliki broj primjedbi koje UG Tender ima na gotovo većinu članova predloženog Nacrta novog ZJN-a, zbog neprimjereno loših rješenja u odnosu na sve evropske zemlje, koja će još šire otvoriti vrata korupciji, ovom prilikom, putem Amandmana, koji su od sada Vaši, za koje Tender, kao i čestiti i odgovorni poreski obveznici i dobronamjerni pojedinci i institucije, smatraju presudno bitnim za obezbjeđivanje nužno veće transparentnosti, a time i konkurentnosti, učešćem većeg broja ponuđača, efikasnijeg provođenja procedura i postupaka, kao i ukupne odgovornosti svakog ugovornog organa ali i ponuđača, a time u krajnjoj instanci i značajnijeg, gotovo domaćinskog, raspolaganja finansijskim sredstvima u svakoj nabavci roba, usluga i radova.

Dajemo prijedloge Amandmana na konkretne članove predloženog Nacrta sa obrazloženjima.

Član 11.

(Povjerljivost)

Član 11 stav (5) koji glasi: „(5) Ponuđači imaju pravo uvida u spis po odredbama Zakona o upravnom postupku, nakon što se donese odluka o postupku javne nabavke i o kojoj se obavijeste učesnici u postupku.“ se briše i novi prijedlog glasi: «Ponuđači imaju pravo uvida u spis najkasnije dva dana po upućivanju zahtjeva ugovornom organu.»

Obrazloženje: Navedeno je neophodno kako bi se eventualna žalba mogla sačiniti što sadržajnije i kvalitetnije jer ostvarivanje prava uvida u spis po odredbama ZUP-a ne može obezbijediti potrebnu pravovremenost, s obzirom da je krajnji rok za podnošenja žalbe 5 dana. Ovakvo rješenje se nalazi i u ZJN-u Republike Srbije, dok u ZJN-u Republike Hrvatske ta mogućnost se daje ponuđaču odmah po donesenoj odluci. Dakle, prihvatanjem predloženog amandmana izbjegle bi se moguće mahinacije i manipulacije oko oneomogućavanja zainteresovanom ponuđaču da u realno kratkom roku dođe do traženih podataka.

Član 13.

(Komisija za nabavke)

Član 13 stav (1) koji glasi: „(1) Za provođenje otvorenog i ograničenog postupka, pregovaračkog postupka sa objavom obavještenja i bez objave obavještenja, konkursa za izradu idejnog rješenja, i takmičarskog dijaloga ugovorni organ je obavezan imenovati Komisiju za nabavke. „ mijenja se i glasi: « (1) Za provođenje otvorenog i ograničenog postupka, pregovaračkog postupka sa objavom obavještenja i bez objave obavještenja, konkursa za izradu idejnog rješenja, takmičarskog dijaloga i konkurentskog zahtjeva ugovorni organ je obavezan imenovati Komisiju za nabavke. »

Obrazloženje: Dosadašnja praksa je pokazala da u ugovornim organima koji nisu praktikovali formiranje Komisije za nabavke, pri provođenju predmetnih nabavki činjeni su brojni propusti posebno po pitanju provođenja samih procedura, zbog čega su isti najčešće poništavani. Najupućeniji u problematiku javnih nabavki pogotovo iz redova ponuđača smatraju da se radom Komisije obezbijeđuje ukupno veća odgovornost u ugovornom organu i smanjuje mogućnost za subjektivne, pa i evantualno koruptivne radnje od strane nadležnog službenika ili pak najodgovornijeg u ugovornom organu, ukoliko se isti bavi i tim pitanjem, koji bi bez rada Komisije, faktički bio u „4 oka“ i predstavljao moguću tajnu i za zaposlene u kolektivu .

Član 17.

(Plan nabavki)

Novi Član 17 glasi:

„Ugovorni organ je dužan da do 31.01. tekuće godine, donese plan nabavki koji sadrži sljedeće podatke:

1. a) redni broj javne nabavke;
2. b) predmet javne nabavke;
3. c) iznos planiranih sredstava za javnu nabavku;
4. d) finansijski izvor sredstava;
5. e) procenjenu vrednost javne nabavke, na godišnjem nivou i ukupno;
6. f) vrstu postupka javne nabavke;
7. g) okvirni datum pokretanja postupka;
8. h) okvirni datum zaključenja ugovora;
9. i) okvirni datum realizacije ugovora;

Ugovorni organ u planu nabavki navodi da li će i koje postupke provoditi sa drugim ugovornim organima.

U planu nabavke potrebno je navesti razloge i opravdanost svake predmetne nabavke nabavke i način na koji je utvrdio procenjenu vrednost javne nabavke. Agencija bliže uređuje formu i sadržaj plana nabavke.

Ugovorni organ može izmjeniti plan nabavke, uz obrazloženje.

Sredstva planirana za određenu javnu nabavku ne mogu se povećati za više od 5%, osim u nepredvidivim i hitnim slučajevima.

Plan nabavki ugovorni organ dostavlja Agenciji i nadležnoj službi revizije javnog sektora odnosno institucija u roku od deset dana od dana donošenja i objavljuje ga na svojoj web stranici.

Ugovorni organ je dužan da do 31. 3. tekuće godine, sačini izveštaj o izvršenju plana nabavki za prethodnu godinu, koji dostavlja nadležnoj službi revizije javnog sektora odnosno institucija.“, a postojeći Član 17. postaje Član 18. itd[1].

Obrazloženje: Ugradnja novog člana u odredbe ZJN-a je izuzetno nužna jer isti predstavlja suštinsku osnovu za uspješno provođenje nabavki po pogotovo svim osnovama. Primjer da za 9 mjeseci ove godine zbog neadekvatnog planiranja sredstava za pojedine predmetne nabavke registrovana je ukupna razlika od 20% u odnosu potpisanih ugovora i planiranih sredstva, od čega na nivou državnih institucija BiH čak 48%. Dakle nepotrebno zadržavanje značajnih sredstava na računima ugovornih organa je izuzetno ekonomski štetno, a posljedica je u neodgovornom pristupu realnom planiranju predmetnih nabavki i svakako nedonošenju godišnjih planova, pa se mnoge nabavke provode „ad hoc“ ili po narodnoj „na vrat, na nos i na svoju ruku“. Napominjemo da u ZJN-ovima svake od evropskih zemalja kao i naših susjeda Hrvatske i Srbije, donošenje planova nabavki je obavezno, a za eventualno nedonošenje istih čak su predviđene i kaznene mjere, zašto se i Tender zalaže. 

Član 21.

(Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja)

Član 21 pod a) i b) koji glase: „a) kada nijedna ponuda ili nijedna prihvatljiva ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku i kada uslovi za ugovor nisu bitno promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka; b) kada nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalifikovani kandidat nije zatražio učešće u ograničenom postupku, i kada uslovi za ugovor nisu bitno promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka;“ mijenja se i glasi: „a) kada nijedna ponuda ili nijedna prihvatljiva ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku i kada uslovi za ugovor nisu promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka; b) kada nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalifikovani kandidat nije zatražio učešće u ograničenom postupku, i kada uslovi za ugovor nisu promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka;“

Obrazloženje: Izostavljanje riječi „bitno“ iz formulacije je neophodno da bi se spriječila svjesna i namjerna mahinacija, a time i zloupotreba ugovornog organa koji je unaprijed uspostavio „dil“ sa protežiranim ponuđačem, navođenjem takvih kriterija kvalifikacije ponuđača kojim objektivno niko od potencijalnih kandidata ne može udovoljiti ili pak robne stavke sa kojima ne raspolaže ni jedan ponuđač, jer se ista i ne nalazi na tržištu BiH ili sa istom raspolaže samoo jedan, u pravilu unaprijed protežirani ponuđač, što je, nažalost utvrđeno u nizu slučajeva, da bi se u ponovljenom i provedenom narednom pregovaračkom postupku bez objave to izostavio i sa faktički unaprijed odabranim dobavljačem sklopio ugovor. Navedeno zahtijeva od ugovornog organa, da u ponovljenom postupku otkloni razloge nemogućnosti učešća potencijalnih ponuđača ili samo jednog i time obezbijedi istinsku konkurentnost ponuđača za uspješno provođenje predmetne nabavke. Rješavanje navedenog problema u skladu sa predloženim Direktivama EU za 2011. godinu, a na istom rješenju UG Tender insistira četiri godine, iznađeno je podjelom takve predmetne nabavke na LOT-ove po robnim stavkama ili srodnim robama pa i fazama gradnje na način da se omogući znatno većem broju ponuđača da učestvuje u predmetnim javnim nabavkama za pojedine LOT-ove. Na taj način otklanja se manipulacija vezivanja predmetne nabavke za svaku od robnih stavki i time namjerno i svjesno dovođenje do pregovaračkog postupka u kome se cijene faktički dogovaraju, svakako na koruptivnim osnovama. Ovom prilikom napominjemo da u predmetu Komisija protiv Njemačke decidno stoji da se pregovarački postupak bez objave jedino može provesti samo ako je „nastao nepredvidiv događaj ili zbog krajnje hitnosti kada se iz opravdanih razloga ne može provesti ni jedan od primjerenih postupaka, kao i uzajamna veza između navedena dva problema“. U kojoj mjeri je prisutna praksa provođenja pregovaračkih postupaka bez objave najbolje potvrđuje podatak da su u strukturi ukupno potpisanih ugovora u 2010. godini učestvovali sa 44%, dok je taj postotak u Republici Srbiji 24%, a u Republici Hrvatskoj 14%. Inače, razlika u visinama cijena datim u netransparentnom pregovaračkom postupku u odnosu na transparentne otvorene postupke kreće se od 20 – 60%. Procjenjuje se da provođenjem pregovaračkih postupaka bez objave izgubi se godišnje u ugovornim organima nepotrebno i do 600 miliona KM.

Član 28.

(Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci)

Član 28. stav (4) koji glasi: „(4) Ugovorni organ može objaviti na svojoj web stranici informacije o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci koji namjerava provoditi, na način da će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom za sve zainteresovane kandidate/ponuđače. „ mijenja se i glasi: „(4) Ugovorni organ objavljuje na svojoj web stranici informacije o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci koji namjerava provoditi, na način da će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom za sve zainteresovane kandidate/ponuđače. „

Obrazloženje: Izostavljanjem riječi „može“ otvara se prostor da se u pregovarački postupak uključi veći broj ponuđača, što je u svakom slučaju korisno za svaki ugovorni organ zbog obezbjeđivanja veće konkurentnosti, u protivnom stvara se osnova za moguć dogovor samo sa jednim ponuđačem oko visine cijena, što jasno govori o izuzetno velikom prostoru za moguću korupciju i enormno otuđivanje javnih sredstava.

Član 55.

(Preuzimanje tenderske dokumentacije)

Član 55 stav (4) koji glasi : „(4) Ugovorni organ za sve kandidate/ponuđače može odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju. U tom slučaju novčana naknada uključuje samo stvarne troškove za papir, ispis, umnožavanje, za nosač podataka, kao i naknadu mogućih poštanskih troškova. Ukoliko je određena novčana naknada za tendersku dokumentaciju, tada je kandidat/ponuđač dužan uz zahtjev za učešće, odnosno ponudu dostaviti i dokaz o uplati tenderske dokumentacije, izuzev u slučajevima iz stava (1) tač. c) i d) ovog člana.“, se briše i novi stav (4) glasi:

„Na zahtjev zainteresovanog kandidata/ponuđača ugovorni organ će, od dana objavljivanja obavještenja u Sl. glasniku BiH i portalu Javnih nabavki omogućiti neposredan uvid u tendersku dokumentaciju i preuzimanje iste bez naknade ili će u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva za dostavljanje tenderske dokumentacije, tendersku dokumentaciju dostaviti poštom ili putem elektronske pošte.

Troškove dostavljanja tenderske dokumentacije putem pošte plaća zainteresovani kandidat/ponuđač kojem je tenderska dokumentacija, na njegov zahtev, poslata poštom.“

Obrazloženje: Dosadašnja praksa naplaćivanja tenderske dokumentacije, iako je u ZJN-u stajalo samo za stvarne troškove: papir, ispis, umnožavanje, nosač podataka, kao i naknadu mogućih poštanskih troškova, drastično je zloupotrebljavana i tokom ove godine u jednom slučaju dostigla je čak i iznos od 3.450 KM, a za 9 mjeseci nezakonit iznos naplate tenderske dokumentacije je koštao ponuđače oko 600.000 KM, a odnosila se samo na iznose uplate veće od 15 KM po jednoj tenderskoj dokumentaciji. IZ navedenih sredstava ugovorni organi su pored ostalog praktikovali da isplaćuju naknade za rad angažovanih u Komisiji za provođenje javne nabavke. Predlaganjem u novom Nacrtu nastavka takve prakse i dalje će skoro presudno uticati na odvraćanje ponuđača da učestvuju na tenderima. Činjenica da je za 9 mjeseci ove godine 76% oglašenih javnih nabavki provedeno nezakonitim naplaćivanjem tenderske dokumentacije je svakako nedopustivo, a isto je presudno uticalo da 28% predmetnih nabavki ponište zbog nedostatka tri prihvatljive ponude. Ako se ima u vidu novčana naknada za oglašavanje tenderske dokumentacije u Sl. glasniku kao i oglašavanje poništavanja predhodne, te značajno gubljenje vremena za provođenje ponovljene nabavke, onda svako naplaćivanje tenderske dokumentacije postaje besmisleno i krajnje kontraproduktivno i isključivo u funkciji manipulisanja pojedinaca sklonih korupciji u ugovornim organima i ponuđačima. Napominjemo da čak 23% ugovornih organa, u namjeri da izbjegnu posljedice nemogućnosti provođenja predmetne nabavke, praktikovali su da odustanu od naplaćivanja iste, što je inače praksa u svim evropskim zemljama i svakako kod naših susjeda, pa bi BiH bila faktički jedina zemlja koja bi to primjenjivala.

 

Član 55 stav (5) pod a) koji glasi:“ a) u prostorijama ugovornog organa, ili „ treba brisati.

Obrazloženje: Krajnje je neprimjereno i besmisleno da potencijalni kandidati/ponuđači putuju iz Bihaća u Tuzlu, iz Bijeljine u Mostar i sl. da bi ostvarili uvid u prostorijama ugovornog organa, ako on na tome insistira. To je na žalost bila česta praksa i ključni razlozi da mnogi zainteresovani ponuđači odustanu od kupovine tenderske dokumentacije, da bi donijeli odluku o svom učešću, a tome doprinosi upravo i mogućnost ugovornog organa da naplaćuje tendersku dokumentaciju.

Član 64.

(Kriteriji za dodjelu ugovora)

Član 64 stav (2) koji glasi.“ (2) Ugovorni organ je dužan kriterij ekonomski najpovoljnije ponude razraditi u tenderskoj dokumentaciji, na način da definiše i detaljno razradi podkriterije za ocjenu u skladu sa prirodom i svrhom konkretnog predmeta nabavke. Podkriteriji mogu biti: kvalitet predmeta nabavke, cijena, tehnička sposobnost predmeta nabavke, funkcionalne i ekološke karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, rok isporuke ili rok za izvršenje, uslovi plaćanja i sl., uz obavezu da se u tenderskoj dokumentaciji utvrdi precizna metodologija vrednovanja svakog podkriterija. „ se mijenja i glasi:“ (2) Ugovorni organ je dužan kriterij ekonomski najpovoljnije ponude razraditi u tenderskoj dokumentaciji, na način da definiše i detaljno razradi podkriterije za ocjenu u skladu sa prirodom i svrhom konkretnog predmeta nabavke. Podkriteriji mogu biti: kvalitet predmeta nabavke, cijena, tehnička sposobnost predmeta nabavke, funkcionalne i ekološke karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, rok isporuke ili rok za izvršenje i sl., uz obavezu da se u tenderskoj dokumentaciji utvrdi precizna metodologija vrednovanja svakog podkriterija. „

Obrazloženje: Zadržavanje podriterija uslovi plaćanja u sklopu kriterija za izbor ekonomski najpovoljnije ponude i u novom ZJN-u omogućiće manipulacije i nepotrebno zahvatanje sredstava u visini od 30% vrijednosti ponude. Napominjemo da je u svim slučajevima, kada je ugovorni organ uvrštavao podkriterij uslovi i rok plaćanja u vrijednosti ukupne ponude sa procentualnim učešćem od 30-40%, u pravilu uvijek se radilo o uspostavljenom „dilu“ sa ponuđačem koji je redovno nudio rok plaćanja znatno duži od 1.000 dana. Kontrolama službi revizija utvrđivano je da je rok plaćanja bio uglavnom odmah po ispostavljenoj fakturi. U suštini, na taj način, takav ponuđač je u pravilu dizao cijenu u ponudi od 20-30% znajući da će primjenom navedenog podkriterija to biti uspješno kompezovano. Napominjemo da se navedeni podkriteriji se ne nalazi u direktivama, pa samim time ni u ZJN-ovima zemalja EU niti susjeda Hrvatske i Srbije. Ključni razlozi za izostavljanje navedenog podkriterijaje u obaveznosti obezbjeđivanja sredstava u ugovornom organu prije pokretanja svake nabavke, a ista su morala biti planirana za tekuću godinu, a ne za rokove duže i od 3 godine. Inače, UG Tender je za navedeni pokriterij, kao i druga neprimjerena rješnja, u posljednjih 5 godina zahtjevao od Agencije da podzakonskim aktom to spriječi, ali nažalost to nije učinjeno, u konkretnom slučaju čak ni u prijedlogu Nacrta novog ZJN-a.

Član 68.

(Razlozi za odbacivanje zahtjeva za učešće ili ponude)

Član 68. stav (4) pod d) koji glasi:“ d) se ponuda odnosi na više lotova nego što je ugovorni organ dozvolio tenderskom dokumentacijom i obavještenjem o nabavci; „ se briše.

Obrazloženje: Krajnje je neprimjereno da ugovorni organ eliminiše ponuđača, odnosno odbaci ponudu, ako je ista data za sve LOT-ove predmetne nabavke zacrtane u tenderskoj dokumentaciji, omogućavanjem istom da učestvuje samo za neki od LOT-ova, što je ugovorni organ dozvolio u tenderskoj dokumentaciji i obavještenju o nabavci. Ovakav pristup, apriori diskriminiše i onemogućava ponuđaču da učestvuje za ukupnu predmetnu nabavku, što nije u skladu sa tržišnim zakonima, a veoma je diskutabilno i sa stanovišta, na osnovu čega će ponuđač da donese odluku o svom ušešću i za koji od LOT-ova. Dakle može se dogoditi da 3,4 ili više ponuđača učestvuje samo za jedan LOT, a da za druge ne učestvuje niko. Ako je u pitanju disperzija rizika, takav problem se može uspješno riješiti jedino donošenjem odluke ugovornog organa o izboru ponuđača po prispjelim ponudama. Takav stav je sadržan u predloženim Direktivama EU za 2011. godinu u kojima čak stoji i odredba o mogućnosti dodjele jednog od LOT-ova ponuđaču odnosno ponuđačima koji nisu imali ni za jedan LOT najpovoljniju ponudu. Opredjeljenje za takav pristup, vjerovatno u ovim uslovima ekonomske krize ima za cilj da se zaštite mala i srednja preduzeća, koja su manje konkurentna u odnosu na velike korporacije, kako bi ista mogla opstati i preživjeti. Podršku takvom opredjeljenju svesrdno daje i Evropska asocijacija zanatlija, malih i srednjih preduzeća, a za isto se više godina uporno zalaže i UG Tender, nažalost Agenciji i koruptivnom lobiju to nije interes, jer isti prosto ne žele da se mešetari sa velikim brojem ponuđača zalažući se u predloženom Nacrtu da Vijeće ministara svojom odlukom izvrši objedinjavanje javnih nabavki, nevodeći pri tom računa da će se zbog mogućih zloupotreba kriterija kvalifikacije ponuđača, onemogućiti velikom broju malih i srednjih preduzeća učešće na tenderima, što i navedena Asocijacija smatra neprimjerenim i na prostoru EU.

Član 70.

(Odluka o izboru i odluka o poništenju)

Član 70 stav (1) koji glasi:“ (1) Ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponuda u skladu sa članom 60. stav (2) ovog zakona. „ se mijenja i glasi: „(1) Ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke u roku koji ne smije biti duži od roka važenja ponude.„

Obrazloženje: Prečesta je praksa mnogih ugovornih organa, da kada ne mogu izvršiti protežiranje favorizovanog ponuđača, pribjegavaju odugovlačenju sa izborom najpovoljnijeg ponuđača do isteka važenja ponuda, kako bi se stvorili uslovi za poništavanje predmetne nabavke iz ključnog razloga što ponuđači čije ponude nemaju izgleda da budu najpovoljnije odbijaju da produže rok važenja ponude, jer su iste vezane za rok garancije ponude, pa bi morali plaćati produžavanje istih. Objektivno nema razloga da ugovorni organ ne može u roku od 30, 60 pa i 90 dana, dakle do roka važenja ponude koji je odredio u tenderskoj dokumentaciji da u istom ne donese valjanu odluku. Predlaganje u Nacrtu mogućnosti produžavanja roka za donošenje odluke od 7 dana po isteku roka važenja ponude, isključivo ima za cilj eliminaciju najpovoljnijeg ponuđača i bez suštinskog razloga poništavanja ponude.

Član 75.

(Izvještaj o postupku javne nabavke)

Član 75 stav (2) koji glasi:“ (2) Nakon što ugovorni organ dostavi izvještaj Agenciji, dužan je na svojoj web stranici, ukoliko istu posjeduje, objaviti osnovne elemente ugovora za sve postupke javne nabavke izuzev direktnog sporazuma, kao i sve izmjene ugovora do kojih dođe u toku realizacije ugovora, na način i u formi koji će propisati podzakonskim aktom Vijeće ministara BiH.„ se mijenja i glasi: „(2) Nakon što ugovorni organ dostavi izvještaj Agenciji, dužan je na svojoj web stranici, ukoliko istu posjeduje, objaviti ugovore za sve postupke javne nabavke, kao i sve izmjene ugovora do kojih dođe u toku realizacije ugovora, na način i u formi koji će propisati podzakonskim aktom Vijeće ministara BiH.“

Obrazloženje: Ne postoji razumno opravdanje da ugovorni organ na svojoj web stranici ne objavi i provedene direktne sporazume, kao i same ugovore iz kojih bi se mogle vidjeti konkretno nabavljene robe, usluge ili radovi, kao i naziv dobavljača sa kojim je sklopljen ugovor. Obaveznost takvog pristupa, podigla bi nivo odgovornosti i smanjila prostor za moguće eventualne koruptivne radnje, jer često je prisutna praksa da pojedini ugovorni organi sa istim dobavljačima godišnje realizuju i po desetak direktnih sporazuma u kojima su cijene znatno veće od istih na tržištu.

Član 87.

(Vrste postupka za dodjelu ugovora male vrijednosti)

Član 87 stav (3) koji glasi:“ (3) Ugovorni organ provodi postupak direktnog sporazuma za nabavku roba, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM. „ se mijenja i glasi:“ (3) Ugovorni organ provodi postupak direktnog sporazuma za nabavku roba, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 3.000,00 KM.“

Obrazloženje: Prečesta praksa primjene direktnih sporazuma sve je evidentnija. To najbolje potvrđuje primjer ugovornog organa koji je tokom jedne godine proveo čak 386 direktnih sporazuma za gotovo sve robe koje su već obuhvaćene drugim predmetnim nabavkama, u kojima su cijene za istovjetne robe u odnosu na nabavljane u transparentnom otvorenom postupku bile i do 70% veće. Navedeno jasno govori o mogućim značajnim zloupotrebama direktnih sporazuma, pa bi smanjenje novčanog cenzusa na 3.000,00 KM bilo svakako primjerenije i ekonomski opravdanije, tim više jer u predloženom ZJN-u Srbije svaka nabavka preko 3.450 KM moraće se javno objavljivati, a u jednoj Švedskoj svaka i najmanja javna nabavka mora biti javno oglašena da bi mogla biti provedena.

Član 88.

(Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda)

Predložena Aternativa Odbora Agencije za stav (1) se briše.

Obrazloženje: Zalaganje Odbora Agencije je krajnje iznenađujuće i zabrinjavajuće, tim više, što okosnicu istog čine ministri finansija, i koji se, za nepovjerovati, izdvojenim mišljenjem zalaže na neobaveznost dodatnog obavještenja o nabavci konkurentskim zahtjevom na portalu javnih nabavki. Zadržavanjem i u novom ZJN-u neobaveznosti javnog oglašavanja je isključivo u funkciji korupcije koja je u ovom segmentu u posljednje 4 godine u privatne džepove pretakala godišnje do 250 miliona KM, zahvaljujući svakako podignutim novčanim cenzusima za robe i usluge sa 30.000 KM na 50.000 KM, a radove 80.000 KM i čestom praksom podjela većih nabavki, kako bi se provodine netransparentnim konkurentskim zahtjevom. Ugradnjom u novi ZJN predložene Alternative Odbora Agencije bio bi drugi po veličini zločin po sredstva poreskih obveznika i građana u sistemu javnih nabavki, koji bi koruptivnom lobiju iz javnog i privatnog sektora služio za masovnija bogaćenja i stvaranje prvobitne akumulacije.

Član 88 stav (4) koji glasi: „(4) Ugovorni organ može predvidjeti javno otvaranje ponuda.“ se mijenja i glasi: „(4) Ugovorni organ je obavezan obezbijediti javno otvaranje ponuda.“

Obrazloženje: Sasvim je neprimjereno da o prispjelim ponudama može odlučivati pojedinac u ugovornom organu neovisno koju odgovornu funkciju obavlja, jer time se stvara mogući prostor za ispoljavanje subjektivizma, pa i protežiranja pojedinih ponuđača, a time i moguć neprimjeren odnos prema domaćinskom trošenju sredstava.

 

Član 89.

(Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva)

 

Predložena Aternativa Odbora Agencije za stav (3) se briše.

Obrazloženje: Vidjeti obrazloženje u Članu 88.

 

POGLAVLJE VI .

(INSTITUCIJE ZA PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA)

Poglavlje VI. (INSTITUCIJE ZA PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA) se mijenja i glasi:

„Poglavlje VI.

(SLUŽBENIK ZA JAVNE NABAVKE I INSTITUCIJE ZA PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA)“ 

Član 91.

(Institucije)

Sadašnji Član 91. se pomjera sa predloženim dopunama Nacrta, a novi Član 91. glasi:

„Član 91.

(Službenik zа jаvne nаbаvke)

Ugovorni organ je dužan da svojim aktom kojim uređuje sistematizaciju radnih mjesta odredi radno mjesto u okviru kojeg će se obavljati poslovi javnih nabavki.

Ugovorni organ čija je ukupna vrijednost planiranih javnih nabavki na godišnjem nivou veća od 400.000,00 KM, mora da ima najmanje jednog službenika za javne nabavke.

Službenik za javne nabavke je lice koje je obučeno za obavljanje poslova javnih nabavki.

Način i program stručnog osposobljavanja, način polaganja stručnog ispita i sertifikovanje službenika za javne nabavke utvrđuje Agencija za javne nabavke. „

Obrazloženje: Uvođenje službenika za javne nabavke i način sertifikacije istog je više nego opravdano posebno kada se imaju u vidu prisutne brojne slabosti u ugovornim organima po pitanju nedonošenja planova nabavki, provođenja neprimjerenih postupaka i nerealnosti u planiranju sredstava za iste, nekvalitetne izrade tenderske dokumentacije, propusta u provođenju procedura, nepraćenja realizacije ugovora i sl. Sve navedeno itekako ima za posljedicu anarhičnost u provođenju javnih nabavki i u krajnjoj instanci štetne posljedice po sredstva ugovornog organa. Ujedno napominjemo da sve evropske države, pa i naši susjedi Hrvatska i Srbija pitanju odgovornog pristupa provođenju javnih nabavki poklanjaju dužnu pažnju obezbijeđujući stručno usavršavanje i obavezno polaganje stručnog ispita ili pak certifikovanje, odnosno licenciranje. Budući da su nedostaci i manjkavosti, a time i neodgovornost u provođenju javnih nabavki u ugovornim organima naglašenije prisutni nego u drugim zemljama, a time i otvoren prostor za moguću veću korupciju, neminovno se ukazuje potreba za odgovornijim pristupom ovom pitanju i obaveznom zapošljavanju službenika za javne nabavke.

Član 92.

(Agencija za javne nabavke)

Član 92. stav (3) poslije tačake i) ubacuje se nova tačka j) koja glasi:

„j) izdаvаnje sertifikata službenicimа zа jаvne nаbаvke, kаo i vođenje registrа službenikа zа jаvne nаbаvke kojimа su izdаti sertifikati; „

Tačke j) i k) se pomjeraju za jedno mjesto unaprijed.

Član 92. stav (3) poslije tačake k) ubacuju se nove tačke l) i m) koje glase:

„l) vođenje Liste ugovornih organa (crna lista) koji su kršili odredbe ZJN, a na osnovu evidencija iz dokumenata nadležnih kontrolnih državnih organa. Lista se javno objavljuje na web stranici javnih nabavki;

m) vođenje Liste ponuđača (crna lista) koji su kršili odredbe ZJN, a na osnovu evidencija iz dokumenata ugovornih, kontrolnih i državnih organa. Lista se javno objavljuje na web stranici javnih nabavki.“

Obrazloženje: Osposobljavanje službenika za javne nabavke i izdavanje sertifikata za iste bilo bi od presudnog značaja za uspješno provođenje javnih nabavki u ugovornim organima i tu obavezu kao i u drugim zemljama bi morala da provodi Agencija za javne nabavke, jer je ista raspolaže sa potrebnim tehničkim i stručnim kapacitetima. Napominemo da u aktuelnom Zakonu Hrvatske je utvrđena obaveza certifikovanja, a Srbije licenciranje službenika za javne nabavke.

Ažurno vođenje «crnih lista» ugovornih organa i ponuđača na web stranici javnih nabavki na osnovu rješenja KRŽ/URŽ donesenih u korist žalioca-ponuđača, revizorskih izvještaja, sudskih presuda, nalaza inspekcija, imalo bi izuzetno značajan preventivni karakter i posebno bi doprinosilo podizanju nivoa odgovornosti svih učesnika u javnim nabavkama.

Član 92. stav (8) koji glasi: „(8) Odbor Agencije sastoji se od sedam članova. Tri člana su predstavnici Ministarstva finansija i trezora, ministarstava finansija entiteta, i četiri člana koja se biraju putem javnog oglasa, u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim imenovanjima i drugim imenovanjima u institucijama Bosne i Hercegovine. Predstavnik Vlade Brčko Distrikta BiH, direktor Agencije i predsjedavajući URŽ-a imaju status posmatrača. Vijeće ministara BiH imenuje Odbor Agencije i to na period od pet godina. Odbor Agencije donosi Poslovnik o radu u roku od 30 dana od dana objave odluke o imenovanju u „Službenom glasniku BiH“. „ se mijenja i glasi: „(8) Odbor Agencije čine predstavnici: Ministarstva finansija i trezora, Direkcije za evropske integracije, ministarstava finansija entiteta, Vlade Brčko Distrikta BiH, Vanjsko- trgovinske komore BiH, udruženja poslodavaca BiH i entiteta, te nevladinog sektora. Direktor Agencije i predsjedavajući Ureda za razmatranje žalbi imaju status posmatrača. Vijeće ministara BiH imenuje Odbor Agencije i to na period od 5 (pet) godina. Odbor Agencije donosi Poslovnik o radu u roku od 30 dana od dana objave odluke o imenovanju u „Službenom glasniku BiH“.“

Obrazloženje: Sva iskustva o prisutnim slabostima po pitanju blagovremenih izmjena i dopuna postojeće zakonske regulative i nužnog zatvaranja „ukih grla“ koja omogućuju od strane neodgovornih pojedinaca u ugovornom organu i ponuđaču zloupotrebe Zakona, ukazuju na potrebu šireg sastava Odbora Agencije od predloženog u Nacrtu. Prijedlog sastava Odbora Agencije iz predhodnog Nacrta bio je znatno prihvatljiviji, jer bi, pored šireg demokratskog pristupa, obezbjeđivao i veći nadzor i stručniju kontrolu nad radom Agencije ali i Ureda/Kancelarije i Suda BiH i svakako je obezbjeđivao širi i objektivniji pristup ukupnoj problematici provođenja javnih nabavki, što bi u osnovi doprinosilo u krajnjoj instanci, uspješnijoj i efikasnijoj borbi protiv brojnih negativnosti, koje se ogledaju, prije svega u tolerantnom i blagonaklonom odnosu institucija prema pojedincima iz ugovornih organa i ponuđača sklonih korupciji, izbjegavanjem da odlučnije i redovnije protiv istih pokreću postupke odgovornosti.

Član 115.

(Prekršajne odredbe)

Član 115 stav (1) koji glasi:“ (1) URŽ može podnijeti prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi da je bilo povreda postupka javne nabavke koje predstavljaju prekršaj u smislu odredbi ovog zakona.„ mijenja se i glasi:“ (1) URŽ podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi da je bilo povreda postupka javne nabavke koje predstavljaju prekršaj u smislu odredbi ovog zakona.„

Obrazloženje: Riječ „može“ je krajnje problematična i zato je treba izostaviti, jer otvara prostor za subjektivnu volju pojedincima u Vijeću URŽ/KRŽ, pa samim time, ista može da bude u funkciji korupcije jer daje mogućnost drugostepenom kontrolnom organu da, i kada utvrdi povredu postupka javne nabavke koja predstavlja prekršaj u smislu odredbe ZJN-a, ne podnese prekršajnu prijavu. Iako je zbog povreda odredbi ZJN-a od strane ugovornih organa u oko 4.000 slučajeva KRŽ/URŽ donosio rješenja u korist ponuđača, ali je za 6 godina ponio samo 6 krivičnih i jednu prekršajnu prijavu i naplatio 8 novčanih kazni, dok, za ne povjerovati, ni jednog ponuđača nije obeštetio, što predstavlja jedinstven slučaj u svijetu. Takav pristup je u mnogome doprinosio da se članovi Vijeća URŽ/KRŽ pri donošenju odluka preglasavaju čak u 25% od ukupno donesenih rješenja, što je samo po sebi apsurdno i besmisleno, pogotovo jer se radi o „vrhunskim“ poznavaocima prava. Ovakav neefikasan mehanizam ne postoji u ZJN-ovima evropskih zemalja i naših susjeda, što jasno ukazuje da će svaki ugovorni organ zbog povrede postupka biti sankcionisan od nadležnog suda.

Član 115 stav (2), se mijenja i glasi:

„(2) Novčanom kaznom od 1.500,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ugovorni organ:

a) ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupaka javne nabavke propisanih ovim zakonom osim u slučajevima kada to zakon dopušta,

b) ako dodijeli ugovor suprotno načelu jednakosti ponuđača (Član 3.),

c) ako ne zaštiti podatke koje mu proslijedi privredni subjekt, označivši ih kao povjerljive (Član 11.),

d) ako se ne pridržava uslova i načina javne nabavke prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabavke s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke (Član 15 stav(6).),

e) ako ne donese plan nabavki u skladu sa (predloženim) Članom 17. i neobjavi ga na web stranici (Član 17.),

e) ako započne postupak javne nabavke prije nego što se ispune predviđeni uslovi (Član 18.),

f) ako primijeni pregovarački postupak bez objave obavještenja suprotno odredbama čl. 21., 22., 23.,24. i 28. ovoga zakona,

g) ako ne stavi na raspolaganje tendersku dokumentaciju svim privrednim subjektima koji su je tražili, u skladu sa obavještenjem o javnoj nabavci (Član 25.),

h) ako ne poštuje rokove za prijem zahtjeva za učešće i ponuda (Član 39.-43.),

i) ako ne omogući ponuđaču uvid u dokumentaciju u roku od dva dana po prijemu zahtjeva (Član 51.),

i) ako pri pripremi tehničke specifikacije ne poštuje vazeće tehničke standarde, propise ili norme (Član 54.),

ii) ako ne odgovori na zahtjev za pojašnjenje tenderske dokumentacije (Član 56.),

j) ako ne dostavi odluke za koje je ovim zakonom propisana obaveza dostavljanja ponuđačima u postupku javne nabavke (Član 70. i 71.),

k) ako ne dovrši postupak javne nabavke zaključivanjem ugovora o javnoj nabavci ili odlukom o poništenju, u razumnom roku koji ne može biti duži od 30 dana (Član 69.),

l) ako zaključi ugovor o javnoj nabavci koji nije u skladu s odabranom ponudom i uslovima određenima u tenderskoj dokumentaciji (Član 72. stav (5)),

m) ako ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavci (Član 76.),

n) ako ustupi postupak nabavke ili za provedbu nabavke ovlasti treću osobu ili osobu koja nije ugovorni organ u smislu ovoga zakona da bi na taj način izbjegao njegovu primjenu,

o) ako za Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda ne objavi dodatno obavještenje o nabavci na Portalu javnih nabavki (Član 88.),

oo) ako nema zaposlenog službenika za javne nabavke ili ako onemogući licu zaposlenom na poslovima javnih nabavki da stekne sertifikat službenika za javne nabavke (predloženi Član 91.),

o) ako na zahtjev URŽ-a ne dostavi traženu dokumentaciju ili onemogući uvid u dokumentaciju (Član 100. stav (5)),

p) ako ne izvrši rješenje URŽ-a (Član 110. stav (5)),

r) ako ne nadoknadi troškove postupka ponuđaču na osnovu rješenja URŽ (Član 118. stav (1).),

r) ako predmet ugovora, konkursne uslove, tehničke specifikacije ili druge elemente javnog poziva prilagodi konkretnom ponuđaču, ili ako dodijeli ugovor ponuđaču koji je učestvovao u pripremi konkursne dokumentacije ili nekog njenog dijela a nije u postupku dokazao da nije bio u povoljnijem položaju,

s) ako ne dostavi izvještaj o dodjeljenom ugovoru, a na prijedlog Agencije (Član 74.).„

Obrazloženje: Praksa je, da se u ZJN-ovima svih zemalja taksativno nabrajaju prekršajne odredbe i da budu podvedene pod odgovarajuće članove iz praktičnih razloga, kako bi ugovorni organi, a naročito ponuđači pri pisanjima žalbi mogli da se preciznije odrede, prema povredi postupka javne nabavke od strane ugovornog organa, navođenjem konkretnog člana. Pored toga, a na osnovu iskustva iz vlastite prakse, kao i tretiranju istih u zakonima drugih zemalja, predložili smo da se pod prekršajne odredbe obuhvate i gore navedene povrede postupaka javnih nabavki, a sve u cilju da se podigne nivo odgovornosti i kvalitetnijeg pristupa provođenju javnih nabavki u ugovornim organima. Navedeno će svakako biti i doprinos racionalnijem odnosu svakog ugovornog organa prema domaćinskom trošenju javnih sredstava. 

Član 115 stav (3) koji glasi: „(3) Novčanom kaznom od 300,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba u ugovornom organu za prekršaj iz stava (2) ovog člana.“ se mijenja i glasi: „(3) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba u ugovornom organu za prekršaj iz stava (2) ovog člana.“

Član 115 stav (3) koji glasi: „(5) Novčanom kaznom od 200,00 do 2.000,00 KM kazniće se i odgovorna osoba ponuđača za prekršaj iz stava (4) ovog člana;“ se mijenja i glasi:“ „(5) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 KM kazniće se i odgovorna osoba ponuđača za prekršaj iz stava (4) ovog člana;“

Obrazloženje: Krajnje je neprimjereno i licemjerno da se zbog nepoštivanja odredbi Zakona rigoroznije kažnjavaju ugovorni organi i ponuđači nego odgovorna lica u istima koja su to i omogućavala, tim više, jer kazne koje bi plaćali ugovorni organi bi bili isključivo na štetu sredstava poreskih obveznika i građana, što je krajnje neprimjereno. Stoga UG Tender predlaže da se najodgovorniji u ugovornim organima i ponuđačima kazne znatno drastičnije nego što se to zagovara u Nacrtu, jer na tome insistira Direktiva EU iz 2007. godine u kojoj stoji da je „potrebno predvidjeti propise za učinkovite, razmjerne i zastrašujuće kazne“, kao i stav nobelovca Gary Beckera koji kaže da se korupcija mora učiniti neisplativom i da pojedinci koji posegnu za koruptivnim radnjama moraju biti rigorozno sankcionisani kako se ne bi drznuli da to i u buduće čine.

Član 120.

(Naknada štete)

Član 120. koji glasi:“ Svaki od učesnika postupka javne nabavke koji je pretrpio štetu zbog povrede ovog zakona ima mogućnost pokrenuti postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete pred nadležnim sudom prema opštim propisima o naknadi štete.“ se mijenja i glasi: „Svaki od učesnika postupka javne nabavke koji je pretrpio štetu zbog povrede ovog zakona ima pravo na naknadu štete. Postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete pokreće se pred nadležnim sudom prema opštim propisima o naknadi štete.„

Obrazloženje: Sadržavanje u navedenom članu riječi „mogućnost“ čini u značajnoj mjeri diskutabilnim izričitost u prevashodnosti prava na naknadu štete, a time i opredjeljenje oštećenog ponuđača da se legalnim sredstvima za istu i bori.

. . .

Pored predloženih 17 najnužnijih amandmana, kojima se u značajnoj mjeri obezbjeđuje sužavanje prostora neodgovornim pojedincima u ugovornim organima i ponuđačima sklonim korupciji da mahinacijama i zloupotrebama izigravaju odredbe ZJN-a isključivo zbog vlastitih interesa, neophodno je sa velikom zabrinutošću ukazati i na izrazitu neprimjerenost, za koju se zalažu najodgovorniji iz rukovodstava dvije vodeće političke partije u Parlamentu BiH, a to je da se u novi ZJN, kao najefikasniju antikoruptivnu mjeru, ugrade administrativne takse za podnošenje žalbi u rasponu čak od 100 do 100.000 KM. Ukoliko ovaj nevjerovatan prijedlog bude prihvaćen i ugrađen u novi ZJN, biće to velika prepreka za uspješnu pravnu zaštitu ponuđača, jer zbog drastično visokih taksi malo ko će se usuditi da podnese žalbu, imajući u vidu dosadašnju izrazitu naklonjenost KRŽ/URŽ, pa i Suda BiH ugovornim organima i neodgovornim pojedincima u istima sklonim korupciji, protiv kojih, kako smo u materijalu već navodili, nisu dosljedno poduzimane ZJN-om predviđene mjere odgovornosti. Praktično plaćanje taksi od npr. 10, 50, pa i 100 hiljada KM po žalbi, kao i potreba da se godišnje podnese desetak i više žalbi od strane samo jednog ponuđača, uveliko bi osiromašilo, pa i ugrozilo poslovanje malih i srednjih preduzeća, dovodeći u pitanje i njihov opstanak. Navedeno tim više, jer postupak dokazivanja pravde u navedenim institucijama traje od nekoliko mjeseci do 6 i više godina, sa krajnje neizvjesnim ishodom po postupak, bez obzira na relevantnost samih činjenica, pa time i na moguć povrat sredstava, jer su ponuđači, koji su se i u proteklih 7 godina žalili, plaćajući takse za žalbe i tužbe, dobili više od 4.000 rješenja i 60-ak presuda u svoju korist ali bez ikakvih naknada koje su im po odredbama ZJN-a itekako pripadale. Dakle, sve navedeno je više nego riplijevsko i jasno govori o apsolutnom nepostojanju faktički pravne zaštite u javnim nabavkama u BiH, pa predloženi dodatni „takseni mehanizam“ ima isključivo za cilj da zastraši i obeshrabri sve one entuzijaste koji bi zbog nemirenja sa diskriminisanošću u postupcima javnih nabavki, pokušavali na vlastitu štetu da se suprotstave nosiocima organizovane sistemske korupcije. Navedeni prijedlog, očito ima za cilj da afirmiše i definitivno legalizuje korupciju u javnim nabavkama, obezbjeđujući uz to i ključni argument da se ista rapidno smanjuje, pa gotovo i iščezava, jer će zato svakako najjači adut biti drastično smanjenje broja žalbi, odnosno tužbi, dakle isti apsurdni argument kojim godinama odvažno maše direktorica Agencije za javne nabavke, dokazujući domaćoj i svjetskoj javnosti da korupcije u javnim nabavkama BiH nema, jer o tome, kaže, ne postoje sudske presude. Stoga na scenariju za buduću moguću „komediju apsurda“ o odlučnoj i efikasnoj borbi protiv korupcije u režiji vodećih političkih faktora, sve čestitke i aplauzi, a poreskim obveznicima i građanima čija će sredstva još u većoj mjeri odlaziti u privatne džepove i sa velikom sigurnošću godišnje dostići i milion KM, unaprijed izjavljujemo saučešće.

Poštovani delegati, s obzirom da je najavljena i mogućnost donošenja ovog ključnog reformskog ZJN-a po hitnom postupku, UG Tender u potpunosti shvata delikatnost Vašeg položaja i uloge, ali se iskreno nada i očekuje, da u ovo vrijeme izrazite ekonomske krize, odlučno stanete u odbranu javnog interesa, obezbjeđujući ugradnju najosnovnijih antikoruptivnih amandmana sa kojima ste naoružani, jer od Vas to očekuju, prije svega odgovorni poreski obveznici, vlasnici malih i srednjih preduzeća i sve osiromašeniji građani, iznevjeriti ih po ovom, najosjetljivijom, ne samo ekonomskom, društvenom, političkom, pa i moralnom pitanju bio bi veliki zločin, sa teorijskog aspekta, bila bi to vrsta faktički „crne“ korupcije.

Aksiološko pravilo, Evropskog suda za ljudska prava, da je javni interes iznad interesa i autoriteta svakog pojedinca i državne tajne, bilo bi beskrupulozno pogaženo. Put kojim su najodgovorniji krenuli u segmentu javnih nabavki je kontrareformski i ne vodi Bosanskohercegovačko društvo u Evropu, već u organizovanu pljačku sredstava poreskih obveznika i građana. Očito ih ne zanimaju kvalitetna, korisna i efikasna antikoruptivna rješenja koja se primjenjuju u ZJN-ovima zemljama EU i naših susjeda. Podsjećamo rukovodstva političkih partija, da će daljnje pogoršanje socijalnog stanja stanovništva neminovno dodatno nametati potrebu odlučnije borbe protiv korupcije, prevashodno u javnim nabavkama i time postati ključni faktor koji će odrediti sudbine političkih partija na predstojećim opštim izborima, kao što je to bilo i najpresudnije u proteklim izborima u Hrvatskoj i Srbiji.

Analitičko-istraživački tim

Udruženja građana „Tender“

Datum: 27.09.2012.

Broj:116-09/12

Vijeće/Savjet ministara Bosne i Hercegovine

n/r Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća/Savjeta ministara

Trg BiH 1

71 000 Sarajevo

Fax: ++387(33)282 613

 

Otvoreno pismo gospodinu Vjekoslavu Bevandi,

predsjedavajućem Vijeća/Savjeta ministara BiH

 

Poštovani gospodine Bevanda, Udruženje građana „Tender“ Vas podsjeća da je 12-og ovog mjeseca istekao dvomjesečni rok kojim je Vijeće/Savjet ministara obavezao Agenciju za javne nabavke da sačini novi, inače treći po redu Nacrt Zakona o javnim nabavkama.

Želimo Vas kao najodgovornijeg za utvrđivanje Prijedloga Zakona upoznati da kreator dosadašnjih Nacrta nije praktikovao da provede obećanu široku i organizovanu javnu raspravu, tako da mnogi subjekti nisu bili u prilici da iznesu, a pogotovo sučele svoje stavove i prijedloge i time doprinesu izradi kvalitetnijeg novog Zakona. Isto tako, napori koje je ulagao UG Tender da se poboljšaju sadržaji predloženi u odredbama Nacrta u smislu obezbjeđivanja veće transparentnosti, efikasnosti i racionalnijeg trošenja javnih sredstava u javnim nabavkama u formi Amandmana, a koji su se temeljili na: desetogodišnjem iskustvu privatnih preduzeća redovnih učesnika u javnim nabavkama iz kojih su članovi Udruženja, kao i provedenim konkretnim istraživanjima, te stavovima iz Direktiva Evropske unije ne samo za 2004., već i 2007. i predloženih za 2011. godinu i najboljim rješenjima iz aktuelnih Zakona republika Hrvatske i Srbije, te predloženog novog Zakona Republike Srbije, nisu do sada na žalost, prije svega zbog efikasnih antikoruptivnih mehanizama nailazili na razumijevanje i prihvatanje od strane Agencije i njenog Odbora, koji su u posljednje tri godine više nego očito pod snažnim uticajem koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora. Svakom odgovornom i dobronamjernom upućenom u problematiku javnih nabavki u BiH je jasno da smo upravo u ovom segmentu raspolaganja javnim sredstvima najneodgovorniji i gotovo pljačkaški nastrojeni, te kao takvi jedini u Evropi omogućili da se nabavke roba, usluga i radova čak u procentu 62% vrijednosti potpisanih ugovora provode netransparentno, odnosno „tajno“ putem Direktnih sporazuma, Konkurentskuh zahtjeva i Pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja, što godišnje u privatne džepove odnosi više od 700 miliona KM. Uvaženi gospodine predsjedavajući, udaljenost od početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, a time i ne vršenje dovoljno spoljnih pritiska na najodgovornije u državi po pitanju odlučnije borbe protiv korupcije, ne bi smjela biti suštinska već sporedna stvar u odnosu na evidentno sve teže ekonomsko stanje i golo preživljavanje najugroženije kategoije stanovništva i neizostavne potrebe za odgovornijim odnosom prema trošenju svake konvertibilne marke budžetkih sredstava, koja se u vidu neprimjerenih privilegija odnose i na: prevelika funkcionerska primanja, korištenja u privatne svrhe službenih vozila, mobilnih telefona, plaćanja odvojenog života i iznajmljivanja stanova za smještaj funkcionera, besplatnog doškolovavanja zaposlenih, dnevnica za prečesto bespotrebna za putovanja, rada u raznim komisijama, odborima i drugim tijelima u radno vrijeme i slično.

Ovom prilikom, UG Tender u skladu sa svojim Statutarnim obavezama ukazuje na potrebu da Vaše stručne službe u pripremi Prijedloga novog Zakona, prije upućivanja u Parlamentarnu proceduru, učine dodatni napor organizovanjem „Okruglog stola“, jer to Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije kojoj smo se obratili, svojim ćutanjem očito ne želi da uradi i time doprinese da se ključne odredbe novog Zakona poboljšaju naročito po pitanju ugradnje efikasnih rješenja i mehanizama za obezbjeđivanje veće transparentnosti i učešćem većeg broja ponuđača, efikasnosti u provođenju procedura i svakako što je i najbitnije racionalnog odnosno domaćinskog odnosa prema javnim finansijskim sretstvima pri nabavkama roba usluga i radova, obezbijeđujući tako da iste ne budu ispod standarda sadržanih u zakonima naših susjeda. Ukoliko bi se normativno uspjelo u navedenom i obezbijedilo zakonito postupanje u primjeni odredbi Zakona od strane ključnih institucija, Agencije za javne nabavke, Ureda/Kancelarije za razmatranje žalbi i Suda BiH, godišnja ušteda sredstava u javnim nabavkama bi znatno premašila 500 miliona KM, a to su, priznaćete izuzetno značajna finansijska sredstva, netom ubrana od poreskih obveznika i građana, koja bi nasušnu potrebu za kreditnim sredstvima MMF-a značajno smanjila.

U očekivanju što hitnijeg i odlučnijeg pristupanja rješavanju višegodišnje izuzetno aktuelnog pitanja donošenja ključnog reformskog Zakona, bitnog ne samo za ekonomski već i društveni, politički, pa i moralni napredak društva, što je obaveza BiH i po „Mapi puta, srdačno Vas pozdravljamo i po potrebi eventualnog organizovanja „Okruglog stola“ stavljamo na raspolaganje.

 

S poštovanjem!

-          Pored naslova dostavljeno sredstvima javnog informisanja i učesnicima Koferencije o korupciji u javnim nabavkama

Na zahtjev nekoliko novinara da Udruženje građana „Tender“ (Tender) da svoje mišljenje o navedenom dokumentu, Analitičko-istraživački tim Udruženja je sačinio Osvrt na isti, koji objavljujemo na našoj web stranici zajedno sa gore navedenim dokumentom koji se inače ne nalazi na web stranici javnih nabavki niti Vijeća/Savjeta ministara, što predstavlja nažalost nastavak netransparentne prakse u radu najznačajnijih državnih institucija.

Inače, u prezentovanom dokumentu, u cjelini posmatrano, ni sadržajno, ni suštinski, a pogotovo bez imalo kritičkog odnosa, nije se pristupilo analiziranju stvarnog stanja i najbitnijih uzroka, koji su godinama omogućavali i dovodili do nepoštivanja mnogih odredbi ZJN-a u ugovornim organima, što je prevashodno uticalo na kontinuirano smanjenje transparentnosti i efikasnosti u provođenju procedura i postupaka i na krajnje neracionalno raspolaganje javnim sredstvima. Vi, koji budete čitali Analizu, nećete naći ni riječi samokritičnosti za neizmjeran doprinos prevashodno Agencije za javne nabavke (Agencija) urušavanju sistema javnih nabavki, čija je osnovna uloga da obezbijedi pravilno provođenje Zakona o javnim nabavkama (ZJN), kao ni učešća u tome Ureda/Kancelarije za razmatranje žalbi (URŽ/KRŽ) i Suda BiH, pa samim time ni moći steći objektivan dojam o enormnom prisustvu korupcije, koja šire posmatrano, najozbiljnije prijeti ekonomskom razvoju i ugrožavanja standarda građana, koja jednogodišnje u privatne džepove prelije i do 700 miliona KM. A sada o dokumentu Analize:

U uvodnom dijelu dokumenta, Agencija konstatuje da je donošenjem jedinstvenog ZJN-a uspostavljen jedinstven okvir za dodjelu ugovora o javnim nabavkama, unapređena transparentnost putem objave obavještenja na jednom mjestu i da je to dovelo do povećane konkurencije i umanjilo korupciju (ili je u najmanju ruku otežalo). U istom dijelu Agencija ukazuje da su godine primjene pokazale određene slabosti koje ne doprinose efikasnosti već nerazumnom povećanju opterećenja i troškova kako za ugovorne organe tako i za privredne subjekte“. Sa navedenim stavovima Analitičko-istraživački tim djelimično se slaže, ukazujući da je transparentnost drastično smanjenja u jedino transparentnim Otvorenim postupcima, te da je korupcija značajno uznapredovala i dodaje da je ključni razlog za takvo, ali i još mnogo gore ukupno stanje posljedica prije svega u nedosljednom, pa i nezakonitom radu i postupanju upravo Agencije, kao i URŽ/KRŽ, pa i Suda BiH, što je sve zajedno kontinuirano a naročito u posljednje 3 godine intezivno doprinosilo značajnijem rastu korupcije, detaljnije obrazloženje o tome možete pogledati u materijalima Tendera prezentovanim na Drugoj konferenciji o korupciji u javnim nabavkama BiH, održanoj 25.06.2012. godine u prostorijama Parlamentarne skupštine BiH, koji se nalaze na web stranici www.tender.ba.

U dijelu Analize, 2 pod a) Međunarodne obaveze BiH u oblasti javnih nabavki, pored ostalog se potencira da je misija eksperata dala analizu u dijelu harmonizacije i usaglašavanja propisa sa Evropskom unijom, ali i ukazala na bitnost njihove implementacije u duhu dobre prakse Evropske unije. Pri tome se, pored ostalog u godišnjem Izvještaju Evropske komisije za 2011. godinu potencira da u BiH nema nikakvog napretka u oblasti javnih nabavki, dakle, ne samo zbog neusklađenosti sa Direktivama, mada Agencija ukazuje da je za to osnovni razlog nepreuzimanje Direktiva EU 2004/17, 2004/18 i 2007/66 u svoju regulativu i ugradnje u ZJN, pa je BiH ostala jedina zemlja u regiji koja u svojim propisima o javnim nabavkama nema implementirane Direktive EU koje su na snazi.

Analitičko-istraživački tim smatra da navedene činjenice stoje, ali se postavlja pitanje Agenciji i njenom Odboru, zašto u proteklih 7 godina nisu našli za shodno da stavove iz Direktiva upute u parlamentarnu proceduru i obezbijede njihovu ugradnju u ZJN, kao što je to učinjeno za potrebe zadovoljavanja interesa koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora, usvajanjem ekonomski štetnih izmjena ZJN-a, podizanjem novčanih cenzusa sa 30 na 50 hiljada za robe i usluge odnosno 80 hiljada KM za radove, čime se šire otvorio prostor za provođenje netransparentnih Konkurentskih zahtjeva bez objave i time neregularno otuđivanje dodatnih do 200 miliona KM, uz napomenu da su mnogi ugovorni organi praktikovali i dijeljenje većih javnih nabavki na manje kako bi se provodile ovim postupkom, a ne najtransparentnijim i najpoštenijim Otvorenim postupkom. Navedena izmjena ZJN-a ne bi se mogla tretirati kao što to Agencija navodi „kao manje izmjene koje nisu imale suštinski značaj“, već naprotiv predstavlja najbitniju osnovu za smanjenje prostora transparentnosti, kao i uticaja na opredjeljenja mnogih ugovornih organa da olako i bez ikakvog osnova provode Pregovaračke postupke bez objave koji su zajedno sa navedenim Konkurentskim zahtjevima i Direktnim sporazumima premašili 60% vrijednosti od ukupno potpisanih ugovora u javnim nabavkama BiH u 2010. godini.

U ovom analiziranom dijelu se ukazuje i na potrebu jačanja uloge Agencije za javne nabavke po pitanju provođenja monitoringa kao i obuke kadrova u ugovornim organima koji se bave javnim nabavkama, a sve u cilju boljeg edukativnog i preventivnog djelovanja. I ovdje se postavlja pitanje, šta 20-ak zaposlenih u Agenciji uopšte radi, kad do sad nisu uspjeli ustrojiti evidenciju svih ugovornih organa koji su obavezni provoditi javne nabavke, pa se podaci o potpisanim ugovorima temelje na 742 od po procjeni više od 2.000 ugovornih organa, a kamo li obezbijediti dosljedno i uspješno povođenje monitoringa, tim više jer su najodgovorniji u Agenciji nakon tromjesečne zajedničke aktivnosti sa Tenderom, april, maj i juni 2012. godine, na suzbijanju neprimjerenih visina naknada za otkup tenderske dokumentacije u ugovornim organima samoinicijativno prekinuli saradnju. Takvo ponašanje uticalo je da se u 77% oglašenih javnih nabavki u proteklih 6 mjeseci ove godine, registruje visina naknade za tendersku dokumentaciju znatno veću od 300.000 KM od zakonite, što je značajno uticalo na smanjenje konkurentnosti i poništavanje postupaka javnih nabavki zbog neobezbjeđivanja 3 prihvatljive ponude. Navedeno nekorektno ponašanje ugovornih organa isključivo na štetu ponuđača ne zahtijeva nikakve izmjene ZJN-a nego samo blagovremeno djelovanje na svaki ugovorni organ da ispoštuje objektivni cenzus za vrijednost samo kopiranja i dostave dokumentacije. Krajnje je neprimjereno i da Agencija uopšte ne reaguje na sve prisutniju praksu provođenja Pregovaračkih postupaka bez objave imajući u vidu sve prisutniju zakonsku neosnovanost za provođenje takvog postupka, kao i neostvarivanje uvida u ugovornim organima o načinu provođenja rješenja donesenih od strane URŽ/KRŽ, jer je sve evidentnije njihovo neprovođenje. Tender takođe smatra da je posebno neophodno uspostaviti daleko organizovaniju i sadržajniju saradnju Agencije posebno sa URŽ/KRŽ, ali i svim drugim relevantnim kontrolnim i sudskim organima, i ponuđačima, pa i praktikovati, kao što se to čini u Hrvatskoj, sačinjavati šestomjesečne izvještaje o provođenju javnih nabavki, budući da se putem VISPA sistema raspolaže dnevno ažurnim podacima, pa je neprimjereno da izvještaj Agencije za 2011. godinu još nije sačinjen.

Kad je riječ o obuci zaposlenih u ugovornim organima koji rade na poslovima javnih nabavki, UG Tender smatra da će se ta aktivnost po donošenju novog ZJN-a morati značajnije pojačati, prije svega zbog izvjesnih novina i povećanja broja članova ZJN-a, ali se i ovdje otvara ključno pitanje, zašto Agencija odbija da preuzme obavezu, a time i veću odgovornost za sertifikovanje/licenciranje obučenih kadrova, kao što se čini u Hrvatskoj i Srbiji a i drugim zemljama, jer iste smatraju da samo dobro obučeni i sertifikovani/licencirani kadrovi mogu obezbijediti znatno kvalitetnije planiranje javnih nabavki, izrade tenderskih dokumentacija, uspješniju primjenu i provođenje procedura i izbora dobavljača, kao i znatno odgovorniji odnos prema realizacijama ugovora a time i ukupno uspješno provođenje javnih nabavki u ugovornim organima i svakako sužavanje prostora za moguću korupciju.

U dijelu 2 pod b) Agencija je ukazala na neke najprisutnije probleme koji direktno utiču na ugovorne organe i ponuđače u provođenju javnih nabavki. Udruženje godinama u potpunosti stoji na stanovištu kao i Agencija kada je riječ o krutom ili bolje reći neprimjerenom tumačenju kriterija za kvalifikaciju kandidata, ali i nepotrebnom dostavljanju u ponudama originala ili ovjerenih kopija traženih dokumenata, te pribavljanju brojnih uvjerenja u svrhu ispunjavanja uslova za kvalifikaciju, i ovdje se postavlja pitanje zašto Agencija za 7 godina bar putem podzakonskih akata nije obezbijedila smanjivnje takvih birokratskih i besmislenih zahtjeva od strane ugovornih organa pogotovo u slučajevima provođenja predmetnih nabavki sa nižim vrijednostima. Često navođenje kao uslov: većeg broja dostavnih vozila, neprimjerenu veličinu skladišnog prostora, većeg broja prodajnih objekata ili servisa i sl. kao i preveliku visinu godišnjeg prometa i potpisanih ugovora i sl., bez obzira na visine predmetnih nabavki, sve češće postaje metod manipulacije u mnogim ugovornim organima samo da bi se izvršilo protežiranje favorizovanog ponuđača na uštrb ostalih, koji su više nego očito neopravdano diskriminisani, pa se sve više stvara dojam da ugovorni organi kupuju dobavljače, a ne potrebne robe, na što Agencija uopšte ne reaguje, iako je od ponuđača, a i Tendera upozoravana. Rješenja za navedeno svakako treba tražiti u smanjenju dokumentacije kao i pojednostavljanje procedura, insistiranjem da je ponuđačima dovoljno za uspješno učešće u predmetnoj nabavci, pored validne registracije, godišnjeg prometa ne od tri puta većeg od vrijednosti predmetne nabavke i eventualno samo dva potpisana ugovora ne veća od 20% vrijednosti iste, pogotovo u slučajevima kad se radi o sukcesivnim isporukama i obezbijeđenim bankovnim ili drugim validnim garancijama, uz svakako dokaze da su izmirene obaveze prema društvu i da nemaju zakonsku zabranu.

Analitičko-istraživački tim je istovjetnog mišljenja kao i eksperti po pitanju birokratske prirode ZJN-a čime se umanjuje konkurencija, kao i apsurdnost da dokumentacija ponuđača mora biti originalna ili u ovjerenim kopijama, pogotovo što se ista temelji na zakonskim odredbama iz davne 1971. godine, navedene obaveze svakako nema ni u Zakonima Hrvatske i Srbije, pa je po tom BiH vjerovatno jedinstvena u Evropi, kao i činjenica da većina ugovornih organa zahtijeva od ponuđača ispunjavanje svih selekcionih kriterija navedenih u ZJN-u a ne da „mogu“, što sve ukazuje da suštinu predstavlja ispunjavanje birokratskih formi, a ne sadržaja same nabavke, pa se i ovdje postavlja pitanje Agenciji zašto do sada nije poduzimala potrebne mjere.

U dijelu 2 pod b) 4 koji se odnosi na mogućnost provođenja postupka javne nabavke sa tri ili manje ponuda očito da ni Agencija, a ni mišljenje eksperata nisu dovoljno jasni i opredjeljujući. Najprihvatljivije rješenje za prevazilaženje ovog problema Tender godinama vidi u podjeli predmetnih nabavki na LOT-ove, uvijek kada je to moguće, pogotovo u složenijim nabavkama, a to je i praksa i u zemljama Evropske unije, jer je na taj način, za prvih šest mjeseci 2012. godine dostignuti nivo od 31,3% učešća predmetnih nabavki podjeljenih na LOT-ove u Otvorenim postupcima u BiH, što je za svaku pohvalu odgovornim ugovornim organima, jer je time obezbjeđeno učešće znatno većeg broja ponuđača i najbitnije, nevezanje predmetne nabavke samo za jednu robnu stavku sa kojima raspolaže u pravilu samo protežirani ponuđač, koji to obilato koristi da podigne enormno cijene za sve artikle, ili pak navođenje u robnim specifikacijama roba koje se uopšte neće nabavljati ili u znatno manjim količinama od potrebnih, a što čini osnovu za navođenje „neprirodno niskih cijena“ i time mogućnost obezbjeđivanja najniže ponude. Dakle, primjenom principa podjela predmetnih nabavki na LOT-ove po robnim stavkama ili srodnim robama, odnosno fazama izvođenja radova, apsolutno se obezbjeđuje ne samo rješavanje navedenih problema koruptivnog karaktera nego i obezbijeđivanje efikasnijeg provođenja procedura i izbora dobavljača, a time i potreba za upućivanje žalbi ponuđača drugostepenom kontrolnom organu i što je najbitnije obezbjeđivanje ekonomski napovoljnije nabavke odnosno racionalnog trošenja sredstava. Napominjemo da Agencija ne čini gotovo ništa da se ovaj univerzalni princip kojim se omogućuje najveća transparentnost, efikasnost i domaćinsko trošenje sredstava afirmiše, jer je isti u suštini najantikoruptivniji i predstavlja samo korak do budućeg elektronskog provođenja javnih nabavki.

S obzirom na dosadašnju praksu relativno rijetke primjene Okvirniog sporazuma i iz razloga i nedovoljne definisanosti istoga o čemu ni mišljenje eksperata nije dovoljno jasno, UG Tender smatra za uputno i veoma korisno primjenu Okvirnih sporazuma uvijek za sve predmetne javne nabavke koje se provode putem podjele na LOT-ove iz osnovnog razloga što se otvara mogućnost uspješnijeg snadbijevanja ugovornog organa za duži vremenski period, kao i dopunske nabavke srodnih roba neophodnih ugovornom organu primjenom „mini tenderisanja“ među aktuelnim dobavljačima, sa svakako zatvorenim ponudama i javnim otvaranjem istih, što bi pored ostalog bilo u funciji nepotrebnog novog oglašavanja i samim time gubljenja sredstava i vremena.

Tačka 7: Stavovi i ocjene Agencije po ovom pitanju su na određen način prihvatljivi, s tim da je posljednja rečenica veoma indikativna, pa je citiramo: „Ova vrsta postupka javne nabavke se također koristi i kada nisu ispunjeni uslovi za primjenu, jer je to "najlkše i najbrže" za ugovorni organ.“, a mi dodajemo i apsolutno najveći izvor korupcije koju Agencija apsolutno toleriše, jer su cijene koje se daju u Otvorenim postupcima u odnosu na Pregovarački i duge netransparentne postupke od 20 do 40% niže. Pri odlučivanju o primjerenosti provođenja Pregovaračkog postupka bez objave uobzirujući potrebu za: istraživanja, umjetničke razloge, ekskluzivna prava, djelimične zamjene uobičajnih roba, kao i dodatne radove i usluge ali ne i robe, neophodno je imati u vidu evropsku pravnu praksu, koja se temelji na presudi Evropskog suda pravde u predmetu Evropska komisija protiv Njemačke gdje se jasno ukazuje da se Pregovarački postupci bez objave mogu provesti samo u slučaju “nastanka nepredvidivog događaja, krajnje hitnosti i veze između nastalog događaja i krajnje hitnosti“, kada se dakle ne može vremenski provesti predviđena procedura utvrđena Zakonom za takav vid nabavke, Tender smatra za prevashodno bitno da se za sve takve slučajeve ugovorni organi pismenim putem konsultuju sa Agencijom za javne nabavke, jer to je jedini način da se zaustavi krajnje nerazumna primjena ovog postupka koja je dostigla čak 44% visine vrijednosti svih potpisanih ugovora u BiH u 2010. godini, inače praksa obraćanja višoj nadležnoj instituciji, po ovom pitanju prisutna je u Sloveniji i drugim zemljama EU.

U dijelu 2 pod c): Kada je riječ o internim slabostima ugovornih organa u vezi sa primjenom ZJN-a, sve navode Agencije i eksperata, Analitičko-istraživački tim u potpunosti uvažava, ali ujedno postavlja pitanja najodgovornijim u Agenciji i drugim institucijama, zašto se ne poštuju odredbe ZJN-a i drugih zakona vezanih za navedenu problematiku, pa bi i ovdje po identifikovanim problemima trebalo utvrditi i konkretne nosioce odgovornosti. Inače, UG Tender u svojim Amandmanima se zalaže za proširivanje vidova odgovornosti na veći broj odredbi ZJN-a, kao i visina novčanih kazni za one koji ne poštuju odredbe Zakona kako u ugovornim organima tako i ponuđačima i odgovornim licima u istima uz obaveznu mogućnost pokretanja i krivične odgovornosti za iste.

U dijelu 3: Agencija ukazuje na nužnost donošenja novog ZJN-a iz razloga potreba izmjena više od 50% članova aktuelnog ZJN-a, navodeći pojedinačno u mnogima konkretne izmjene i dopune, a mi dodajemo i značajniju širu korist od izmjena člana 18., sa ciljem stvaranja neuporedivo veće konkurentnosti kojom bi se obezbijedilo znatno veće učešće, a samim time i predpostavke za dobijanje zaista ekonomski najpovoljnije ponude, obavezivanjem ugovornih organa na sačinjavanje i dostupnost tenderske dokumentacije bez naknade na pismeni zahtjev svakog od zainteresovanih ponuđača, kao što je to u Zakonu Hrvatske i drugih zemalja, što se po mišljenju u istima pokazalo veoma opravdanim, a dodatni razlog su svakako i dosadašnja krajnje neodgovorna ponašanja većine ugovornih organa koji su utvrđivali krajnje nerazumne visine novčane naknade, što se može vidjeti iz istraživanja za proteklih 6 mjeseci koja je proveo UG Tender.

U članu 34. u dijelu koji se odnosi na kriterije vrjednovanja ekonomski najpovoljnijih ponuda neophodno je podzakonskim aktom predvidjeti da svaki podkriterij u tenderskoj dokumentaciji se treba razraditi na način da svaki ponuđač zna koje uslove mora da ispuni da bi dobio maksimalan broj bodova, jer prisutna praksa zloupotrebe podkriterija, npr. roka plaćanja, garantnog roka, kao i roka dostave po satima, a koji se daju u procentima 10-40% otvara mogućnost nepotrebnog poskupljenja nabavke i do 30 i više posto. Ukazujemo Agenciji da se najzloupotrebljavaniji potkriterij „način i rok plaćanja“ u predloženim Direktivama EU za 2011. godinu uopšte ne nalaze, jer sredstva za oglašene nabavke, unaprijed moraju biti obezbijeđena, a ne da se manipulacijama prihvataju rokovi za plaćanje od protežiranog ponuđača duži i od 1000 dana.

U članu 45. kada je riječ o ograničenju do 10% budžeta za Direktne sporazume trebalo bi svestranije razmisliti i iz razloga što je u provedenom istraživanju UG Tendera u jednom velikom ugovornom organu utvrđeno korištenje Direktnih sporazuma 386 puta u toku jedne godine.

U završnom dijelu o provedenim i trenutnim aktivnostima u pripremama za donošenje novog ZJN-a moramo ukazati da Agencija nije ispoštovala obećanje, dato u toku javne rasprave, da održi 3 okrugla stola u Mostaru, Sarajevu i Banjaluci na kojima bi se raspravljalo o sadržaju predloženog Nacrta, već je to temeljila isključivo na konsultacijama sa javnošću oslanjajući se na njihove primjedbe, prijedloge i komentare, pa bi bilo uputno i korisno organizovati bar jednu javnu raspravu o predloženom novom dokumentu prije njegovog upućivanja Vijeću/Savjetu ministara i u parlamentarnu proceduru. Za posredovanje po navedenom UG Tender se pismeno obratio i najodgovornijima u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije da se isti u skladu sa vlastitom koordinirajućom ulogom uključe i na samom početku svoga rada daju konkretan, a mi se nadamo izuzetno značajan doprinos.

UG Tender i ovom prilikom zamjera najodgovornijim Agenciji što su izbjegli da učestvuju u radu Okruglog stola o korupciji u javnim nabavkama posvećenom upravo predloženom Nacrtu, održanog 7. 2. 2011. godine, kao i neučestvovanje u raspravi na Drugoj konferenciji o korupciji održanoj u Parlamentarnoj skupštini 25.06.2012. godine, što je iznenadilo i razočaralo 188 učesnika navedenih skupova koji su očekivali jasne argumente za predloženi faktički koruptivni Nacrt, kao i rješenja i mehanizme na koje Agencija i njen Odbor računaju, a kojima bi se značajnije smanjila korupcija u javnim nabavkama uz obezbjeđivanje veće transparentnosti, efikasnosti i zaista domaćinskog trošenja javnih sredstava. UG Tender se u potpunosti slaže sa stavovima Sigme koja podržava usklađenost novog Zakona sa relevantnim zakonodavnim okvirom EU, ali ne može da podrži rješenja i mehanizme iz aktuelnog Nacrta koja apsolutno ne odražavaju stvarno stanje u javnim nabavkama niti nude dovoljno uspješnu prevenciju i edukaciju kao i primjene sankcija, posebno sa stanovišta predloženih beznačajnih, ustvari stimulativnih visina novčanih kazni koje po mišljenju Udruženja bi morale biti i deset puta veće, kao i izostavljanja krivične odgovornosti prema nepoštivaocima odredbi Zakona, jer to apsolutno neće moći unaprijediti sistem javnih nabavki, a pogotovo vođenje nužno efikasnije borbe protiv korupcije.

Nažalost na istom fonu, kao i u ranije usvojenom dokumentu na Vijeću/Savjetu ministara „Strategija razvoja sistema javnih nabavki“, Agencija je sačinila ovu Analizu netransparentno i bez dubljeg ulaženja u suštinske razloge koji su omogućili i doveli do obesmišljavanja ukupnog sistema javnih nabavki na šta smo u dosadašnjem dijelu Osvrta u izvjesnoj mjeri ukazali, a što je BiH dovelo na sam vrh ljestvice najkorumpiranijih zemalja. Agencija, koja je obavezna da obezbijedi pravilno provođenje ZJN-a, samo površno ukazuje na razloge koji su doveli da se npr. u 2010. godini drugostepenom kontrolnom organu uputi rekordnih 1.831 žalba od strane ponuđača gotovo isključivo samo na Otvorene postupke koji su činili samo 38% od ukupne vrijednosti provedenh javnih nabavki, ili pak činjenica da je za 6 godina primjene ZJN-a izrečeno samo 8 novčanih kaznih od 500 do 1.000 KM, odnosno pokrene samo 6 postupaka prekršajne i krivične odgovornosti, dok ni jedan od ponuđača nije obeštećen iako je utvrđeno da su u brojnim slučajevima svjesno i sa namjerom izigrani od strne ugovornog organa, u prilog navedenom svakako su išle i presude Suda BiH, donesene u korist žalioca, a koje su zbog kašnjenja dvije, tri pa i više godina postale besmislene i neostvarive. Dakle iz prezentovane Analize, kao i prethodno sačinjenih dokumenata (Strategije, prve i druge verzije Nacrta ZJN-a), apsolutno se ne može ni naslutiti, a pogotovo vidjeti jasna i stvarna namjera Agencije, kao kreatora istih i budućeg ZJN-a, kojim se to efikasnim antikoruptivnim rješenjima i mehanizmima i uz čiju podršku može garantovati, a nužno bi bilo građana i medija, da će se obezbijediti dosljedna primjena i provođenje odredbi novog ZJN-a i time raskinuti sa dosadašnjom, umnogome nezakonitom praksom i ponašanjem sve tri institucije u provođenju javnih nabavki, koje su, po viđenju upućenih u funkcionisanje sistema vlasti u BiH, pod snažnim pritiskom i uticajem koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora sve manje samostalne, profesionalne, kompetentne i svakako netransparentne, a samim time i neefikasne. Navedeno stanje i odnosi stvorili su povoljnu klimu za ohrabrivanje, podsticanje i omogućavanje neodgovornim pojedincima sklonim korupciji u mnogim ugovornim organima da svjesno i sa namjerom krše odredbe ZJN-a, faktički na legalan način i u ličnom interesu.

Analitičko-istraživački tim u značajnoj mjeri zabrinjava evidentno površan i nekritički pristup Vijeća/Savjeta ministara pri sagledavanju suštine dokumenta Agencije, kojeg je usvojio gotovo usputno i bez primjedbi, kao da je stanje u ovom segmentu regelurno, što u mnogome govori o prećutnoj saglasnosti za daljnji nastavak dosadašnje prakse tolerantnog odnosa izvršne vlasti prema zabrinjavajućem kontinuiranom narastanju korupcije u javnim nabavkama i ključnom doprinosu institucija istom. Takav pristup u značajnoj mjeri ukazuje na potrebu vođenja sadržajnije, principijelnije i odlučnije borbe u Parlamentu, kako bi se donio zaista antikoruptivan, novi ZJN, koji bi bio primjeren stvarnim potrebama BiH društva i u isključivoj funkciji zaštite javnog, a ne ličnog interesa neodgovornih pojedinaca. I ovdje se otvara bitno preventivno pitanje najodgovornijim u ovoj državi, kakav stav i odnos zauzimaju prema aksiološkom pravilu Evropskog suda za ljudska prava da je javni interes značajniji od ličnog, kao i uglada svakog pojedica i državne tajne, koji se primjenjuje u evropskoj pravnoj praksi.

Imajući u vidu problematiku javnih nabavki u BiH, Tender će u skladu sa ulogom civilnog društva u zakonodavnom procesu, na osnovu stručnosti i stečenog bogatog iskustva učešća privatnih preduzeća u javnim nababvkama, iz koje su članovi Udruženja, kao i stavova iz usvojenih i predloženih Direktiva EU, i dobrih rješenja iz zakona susjednih i drugih evropskih zemalja, zavisno od sačinjene konačne verzije predloženog novog Nacrta, reagovati blagovremeno i odlučno prezentovanjem primjerenih novih amandmana, koje će staviti na raspolaganje delegatima u Parlamentarnoj skupštini, čineći ih njihovim, animirajući uz to putem medija najširu javnost, a sve u cilju obezbjeđivanja donošenja zaista antikoruptivnog Zakona, kojim bi se stvorili uslovi za najracionalnije raspolaganje sredstvima poreskih obveznika i građana, namijenjenih javnim nabavkama u svakom ugovornom organu i time obezbijedila bitna osnova za otpočinjanje uspješne borbe protiv korupcije u ovom izuzetno značajnom ekonomskom segmentu.

 

Analitičko–istraživački tim se nada i očekuje da će upravo u vrijeme prisutne ekonomske krize, koja će očito duže potrajati, presudno uticati da razum i savjest kod najodgovornijih, kako u političkoj, tako i u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, konačno prorade i isti stanu na stranu javnog naspram sve bezobzirnijeg ličnog interesa nezaježljivih pojedinaca. Samo takvim, nadasve odgovornim pristupom u rješavanju pitanja korupcije u javnim nabavkma, značajnije će se doprinijeti privlačenju stranog kapitala, a time i većeg ulaganja u ekonomski razvoj i brže zapošljavanje a time i početak dugoočekivanog rasta standarda sve ugroženijih građana.

 

Datum 06.08.2012.

Analitičko-istraživački tim

Udruženja građana „Tender“

Analiza obavještenja o oglašenim Otvorenom postupcima za prvih 6 mjeseci, jasno govori da se broj ovih postupaka kao najtransparentnijih i najpoštenijih sa stanovišta mogućnosti domaćinskog trošenja javnih sredstava i dalje na žalost značajno smanjuje kao i vrijednost potpisanih ugovora u odnosu na 2008., 2009. i 2010. godinu, po procjeni za više od 10%, jer Izvještaj za 2011. godinu Agencije još nije usvojen. U cjelini posmatrano značajna nelogičnost pa i negativnost je ispoljena u nerealnom planiranju sredstava za predmetne nabavke i visina potpisanih ugovora za iste gdje je registrovana razlika od 16,10%. Daleko najveća disproporcija u odnosu na potpisane ugovore prisutna je u ugovornim organima na državnom nivou gdje je registrovana razlika od 46,25%. Navedena ponašanja ukazuju na izuzetnu slabost i neodgovornost ugovornih organa u planiranjima javnih nabavki ali i na svjesno ostavljanjenom prevelikom prostoru za mogućnost naknadnih nabavki, uglavnom roba svakako po enormno visokim cijenama, a koje se očito namjerno izostavljaju iz specifikacija ili pak podizanja visina ugovorenih cijena za robe putem raznih aneksa ugovora.

U analiziranom periodu utvrđeno je da mnogi ugovorni organi određuju previsoke, u stvari nezakonite visine cijena za otkup tenderske dokumentacije, čija realna cijena ne bi smjela prelaziti 15 KM kao što je to Zakonom predviđeno samo za kopiranje i dostavu. Umjesto nuđenja besplatne tenderske dokumentacije koja bi objektivno privukla veći broj ponuđača i time obezbijedila veću konkurentnost, pa i niže cijene u ponudama, ugovorni organi su faktički nezakonito od ponuđača naplatili iznos veći od 300 hiljada KM, što je najdrastičnije prisutno u entitetima gdje je tenderska dokumentacija naplaćivana nezakonito u više od 80% slučajeva, a u jednom ugovornom organu je registrovana rekordna cijena tenderske dokumentacije od 3.450 KM.

Inače iz dosadašnje prakse je poznato da visina naknade za tendersku dokumentaciju preko 50 KM predstavlja najčešći razlog za nemogućnost obezbjeđivanja tri prihvatljive ponude, pa je šteta od nezakonitih visina cijena tenderskih dokumentacija za ugovorne organe prevelika, ne samo zbog ponovnog naknadnog oglašavanja, nego i zbog gubljenja vremena, pa i ugrožavanja procesa rada. Isključivi razlog ovakvog bahatog i neodgovornog odnosa ugovornih organa prema ponuđačima treba tražiti u nevršenju dosljednog Monitoringa Agencije za javne nabavke nad oglašenom tenderskom dokumentacijom i neintervenisanje prema ugovornim organima koji drastično ne poštuju odredbe Zakona u ovom segmentu.

O navedenim i drugim prisutnim slabostima i nezakonitostima u provođenju javnih nabavki koji doprinose i omogućuju korupciju, može se pogledati na web stranici www.tender.ba. Inače, UG Tender kao i svi drugi odgovorni subjekti, očekuju da će se u novi Zakon ugraditi zaista kvalitetna i efikasna antikoruptivna rješenja i mehanizmi, u protivnom postoji realna opasnost da javne nabavke još više ugroze ekonomski razvoj i sve niži životni standard građana pa samim time dovedu u pitanje smisao i svrhu uopšte donošenja i primjene Zakona o javnim nabavkama, jer su one to već prestale da budu, a Zakon sve više da služi legalizaciji korupcije.

Analitičko-istraživački tim Udruženja procjenjuje da odgovorni u vodećim političkim partijama još uvijek nisu postigli dogovor oko predloženih ključnih rješenja u Nacrtu, koja bi i u kojoj mjeri mogla da utiču i onemogućuju nezakonita ponašanja i zloupotrebe pojedinaca u ugovornim organima na koruptivnim osnovama, što je vjerovatno uticalo na nedolazak na skup članova Odbora Agencije za javne nabavke, kao i odbijanje direktorice Agencije da se obrati prisutnim učesnicima, a isto je učinjeno i 07.02.2011. godine izbjegavanjem uopšte učešća u radu „Okruglog stola“ na temu korupcije u javnim nabavkama BiH, održanog takođe u Parlamentarnoj skupštini.

Ovakav podcjenjivački i ignorantski odnos prema 110 učesnika Konferencije, inače predstavnika političkih partija, institucija vlasti, većih ugovornih organa, asocijacija poslodavaca, akademske zajednice, ponuđača, nevladinih organizacija, sredstava javnog informisanja i donatora, jasno govori o kakvoj se neodgovornosti ove nadležne institucije za zakonito provođenje javnih nabavki radi, koja je očito iz godine u godinu sve manje samostalna, kompetentna i profesionalna, a o njenoj izrazitoj neefikasnosti i netransparentnosti ne treba ni trošiti riječi, na šta su ukazivali i učesnici u raspravi. Postavlja se ključno pitanje do kada će poreski obveznici plaćati i tolerisati ovakvu i brojne druge neodgovorne i ekonomski štetne institucije koje su sve manje u funkciji interesa građana, a sve više privatnih interesa pojedinih partijskih kadrova. Aktuelno, faktički partiokratsko stanje u državi je apsolutno u suprotnosti sa obećanim putem u demokratsko višepartijsko pluralističko društvo, jednakih prava i sloboda za sve građane i pravne subjekte, koje bi trebalo da počiva na istinskom sistemu vrijednosti, a ne na kvazi-neoliberalnom kapitalističkom načinu privređivanja i stvaranja prvobitne akumulacije na neprirodan, pljačkaško-koruptivan način raznim mahinacijama i zloupotrebama (ratno profiterstvo, donacije, porezi, fiktivne firme, privatizacije, devizna štednja i trajno aktuelne javne nabavke), što je sve za posljedicu imalo i ima ubrzano ugrožavanje standarda građana i njihovo trajno siromašenje.

Održavanje Konferencije nije bilo samo sebi svrha, ona je imala za cilj da objelodani brojne detektovane normativne manjkavosti i nedostatke, koje pojedinci, skloni korupciji, svjesno zloupotrebljavaju u mnogim ugovornim organima da bi ostvarili ličnu korist, ali i na neprimjerena, pa i nezakonita postupanja ključnih instucija, koje su apsolutno bile u funkciji osokoljavanja i verifikovanja takvih, ne samo ekonomskih, već i društveno-političkih, pa i moralno štetnih ponašanja. UG Tender je isključivo na stručnim osnovama, utemeljnim na desetogodišnjem neposrednom iskustvu učešća u javnim nabavkama, provedenim istraživanjima i najkorisnijim prihvatljivim rješenjima iz zakona susjednih i zemalja Evropske unije, kao i stavova iz Direktiva EU, kontinuirano otvarao oči najodgovornijima u političkoj i zakonodavnoj sferi, ali i ključnim institucijama, pa i najširoj javnosti, nudeći konkretna rješenja i mehanizme za uspješno i efikasno sprečavanje korupcije i otvaranje prostora za zaista istinsko, pošteno i transparentno tržišno takmičenje i domaćinskog trošenje javnih finansijskih sredstava, oslobođeno od neracionalnih birokratskih procedura.

Budući da je Konferencija bila posvećena korupciji u javnim nabavkama, gdje je UG Tender svoje ključne stavove, pored ostalog temeljio i na egzaktnim pokazateljima iz Godišnjeg izvještaja Agencije za javne nabavke o zaključenim ugovorima u postupcima javnih nabavki za 2010. godinu, sa punim pravom se postavlja pitanje direktorici Agencije u čemu se to ogleda tendencioznost „Tendera“ prema stvarnom stanju i visini prisutne korupcije u javnim nabavkama, date u sredstvima javnog informisanja na održanoj Konferenciji.

Da li zaposleni u Agenciji na čelu sa direktoricom, koje poreski obveznici dobro plaćaju mogu biti sretni i spokojni, što su svojim neradom i krajnje tolerantnim i nezainteresovanim odnosom prema narastajućim zloupotrebama odredbi Zakona od strane pojedinaca sklonih korupciji, kao i epidemije izbora netransparentnih postupaka u ugovornim organima, što je samo za dve godine od 2008. do 2010. godine, učešće najtransparentnijih Otvorenih postupaka u ukupno provedenim javnim nabavkama sa 91% palo na nevjerovatnih 38% i vjerovatno predstavlja najmanju transparentnost u svjetskim razmjerama. Isto tako, odgovorni u Agenciji ne daju odgovor zašto je u istom periodu došlo do porasta Pregovaračkih postupaka bez objave za 1831%, pa isti čine 44% vrijednosti od ukupno zaključenih ugovora, što takođe predstavalja rekord za provedene nabavke ovakvim najnetransparentnijim postupkom. Poreski obveznici ove zemlje i sam „Tender“ bili bi najsretniji da navedeno predstavlja tendencioznu zabludu ove nevladine organizacije, ali na žalost po sredstva poreskih obveznika nije tako, a takvom stanju su daleko najviše doprinijeli upravo Agencija za javne nabavke, a potom Ured/Kancelarija za razmatranje žalbi, pa i Sud BiH, na čije presude se čeka po dve, tri, pa i više godina. Na primjer u Sloveniji za provođenje svakog Pregovaračkog postupka mora se konsultovati nadležna državna komisija, a zašto to ne čini i naša Agencija?! Znamo da će u istoj reći da ta obaveza ne stoji u Zakonu, što nije sporno, ali Agencija i njen Odbor zato i postoje da uočene anomalije i nepravilnosti normativno i blagovremeno otklanjaju. Da su kola u ovom postupku krenula vrtoglavo nizbrdo, očito svi su uočili izuzev Agencije, tako da lavež i režanje Tendera, nažalost, nisu bili dovoljni da se takva ponašanja spriječe, kao što nismo mogli da utičemo ni na hitnu izmjenu Zakona kod enormnog podizanja novčanih cenzusa sa 30.000 na 50.000 KM za robe i usluge, odnosno 80.000 KM za radove i provođenje nabavki bez javnog oglašavanja putem Konkurentskih zahtjeva. Najodgovornijim u Agenciji i Odboru postavlja se pitanje, kako su mogli tako krajnje koruptivnu apsurdnost da kreiraju i serviraju delegatima u Parlamentarnoj skupštini, znajući da će to biti El Dorado za enormnu legalnu pljačku javnih sredstava, jer svakom odgovornom i ozbiljnom i upućenom u ovu problematiku je odavno postalo jasno da uloga Agencije sve više u funkciji iznalaženja načina za zadovoljavanje kleptomanskih interesa koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora.

Novčani iznosi od 600 do 700 miliona KM koji godišnje završe u privatnim džepovima predstavljaju zaista krajnje donju granicu, ako se ima u vidu ukupan iznos sredstava od oko 4 milijarde KM koliko se godišnje u javnim nabavkama u BiH utroši, jer Agencija barata sa iznosom od oko 3.470 miliona na osnovu prispjelih ugovora iz 742 ugovorna organa od ukupno oko 2.000, kao i procenat učešća netransparentnih postupaka čije je učešće u ukupnim nabavkama veće od 60%. Istraživanja „Tendera“ o odnosu razlika u visinama cijena roba koje ponuđači navode u ponudama u provedenim Otvorenim postupcima i datih cijena za iste robe u netransparentnim postupcima (Direktni sporazumi, Konkurentski zahtjevi i Pregovarački postupci bez objave) ukazuju na razliku u cijenama od 20% do 60%. Istraživanja provedena u Evropskoj uniji, koja je na Konferenciji iznio i gospodin Strohal, ukazuju da državni budžet gubi od 30 do 40% od ukupnog iznosa svakog ugovora zbog neregularno provedenih javnih nabavki. Ako se ima u vidu samo iznos od 2 milijarde i 400 miliona koji se utroši u samo 60% provedenih netransparentnih postupaka sa procentom korupcije od 30%, onda bi iznos veći od 700 miliona KM objektivno predstavlja dno donje granice godišnje korupcije.

Inače, mnogi stručni i iskusni poznavaoci problematike provođenja javnih nabavki u BiH smatraju da nepostojanje navedene tri institucije ne bi uticalo na povećanje korupcije u javnim nabavkama roba usluga i radova, jer pojedince sklone korupciji na odgovornim mjestima ni jedna zvanična institucija ne bi bodrila, podsticala i ohrabrivala, niti bi počinjena korupcija bila legalna.

Pitamo direktoricu Agencije, kako sa sedmogodišnjim iskustvom u javnim nabavkama tumači i brani ključne prijedloge iz Nacrta da se pojedincima koji svjesno i sa namjerom krše odredbe Zakona smanjuju novčane kazne i da se protiv istih ne pokreće postupak krivične odgovornosti, iako se zna da je to u direktnoj suprotnosti sa svim teoretskim postavkama za mogućnost uspješne borbe protiv korupcije u javnim nabavkama..

Upravo nepraktikovanje izricanja novčanih kazni i nepokretanje postupaka prekršajne i krivične odgovornosti bili su ključni za ohrabrivanje i podsticanje sve većeg broja pojedinaca sklonih korupciji u mnogim ugovornim organima da se istom sve intezivnije i bezobzirnije bave i da BiH dovedu među najkoruptivnije zemlje.

Svakome dobronamjernom i odgovornom je jasno da smanjenje novčanih kazni i nepokretanje krivične odgovornosti nije u funkciji strategije borbe protiv korupcije, kao i nepredviđanje primjerenih preventivnih i edukativnih mjera u predloženom Nacrtu, pa ostaje otvoreno pitanje šta će uopšte raditi dvadesetak zaposlenih u Agenciji, pogotovo u uslovima kada se Nacrtom predviđa duplo više članova Zakona, što će ukupnu problematiku praktične primjene istog neminovno usložniti. Postavlja se pitanje do kada će odgovorni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti tolerisati nerad i neučinkovitost Agencije i njenu opredjeljenost da ćutanjem i netalasanjem, evidentno staje u odbranu korupcije i da pored solidnih plata, uspostavlja „dilove“ sa privatnim agencijama, na planu osposobljavanja službenika za javne nabavke u ugovornim organima svakako uz značajnu novčanu naknadu, što predstavlja i ključni razlog upornog opiranja direktorice da se upravo u režiji Agencije vrši njihovo organizovano stručno osposobljavanje i sertifikovanje, što je to praksa u mnogim zemljama.

Da li će planirani rast korupcije zacrtan u predloženom Nacrtu zaista zaživjeti u novom Zakonu ostaje da se vidi. Članovi „Tendera“ smatraju da do toga neće doći i da će odgovorne i savjesne snage sa istinskim moralnim integritetom u političkoj i zakonodavnoj sferi to spriječiti i odgovoarajućim kadrovskim rješenjim stvoriti nužno potrebne predpostavke za uspješan stručan, profesionalan i kreativan rad Agencije za pravilno provođenje Zakona, a time i mogućnost vođenja odlučnije i efikasnije borbe protiv korupcije u javnim nabavkama, kao što to čine slične institucije u npr. republikama Hrvatskoj i Srbiji. Pri sagledavanju i analiziranju rada i djelovanja navedenih i drugih institucija, tijela i najodgovornijih pojedinica u političkoj, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, neophodno je imati u vidu i poštivanje aksioloških pravila, koja je postavio Evropski sud za ljudska prava, kao što su: javni interes je značajniji od ličnog ugleda svakog pojedinca i državne tajne, političari su podložniji javnoj kritici od običnih civila, te da vrijednosni sud ne može biti kleveta. Navedena pravila su omogućila npr. sudsko procesuiranje bivšeg predsjednika Francuske, gospodina Širaka zbog nepotizma, kao i najnovije pretresanje stana zbog sumnji u legalan način finansiranja izbora gospodina Sarkozija. Pitamo se gdje su naše institucije i pravna država u svemu tome? Značajan doprinos na tome planu, članovi „Tendera“ vide i očekuju od stavljanja u funkciju i konačnog otpočinjanja rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, te se u tome smislu, a u cilju održavanja Okruglog stola i koordiniranog iznalaženja najprihvatljivijih antikoruptivnih rješenja za donošenje kvalitetnijeg novog Zakona, od strane zainteresovanih i najrelevantnijih subjekata, Tender se neposredno obratio i direktoru ove ključne antikoruptivne institucije.

Rješenjima i mehanizmima koje nudi na normativnom i institucionalnom planu Udruženje Tender i ugradnjom istih u odredbe novog Zakona, godišnji nivo korupcije u javnim nabavkama bi objektivno bio smanjen za oko 500 miliona KM. Kome to nije u interesu?! Na tome ključnom reformskom pitanju borbe protiv korupcije, ideološka diferencijacija među najodgovornijima u državi je više nego nužna i očekivana.

S toga bi, prosto rečeno, bio pravi zločin pa i perverzija prihvatanje rješenja iz Nacrta i time proširivanje već postojeće „crne rupe“ korupcije u javnim nabavkama. To bi svakako razočaralo sve čestite, odgovorne i dobronamjerene pojedince i institucije, ne samo u BiH nego i u Evropskoj uniji i svijetu. Učinimo sve da do toga u ovo vrijeme pukog preživljavanja za mnoge građane ne dođe.

 

Analitičko-istraživački tim

U Banjoj Luci, 06.07.2012.godine

Predpostavlja se da se godišnje u BiH za nabavke roba, vršenje usluga i izvođenje radova troši i do 4 milijarde KM. Inače, prema raspoloživim podacima iz Izvještaja Agencije za javne nabavke za 2010. godinu o potpisanim ugovorima u 742 ugovorna organa, od smatra se i više od 2.000 koji su obavezni da provode nabavke, za ukupne nabavke u BiH u 2010. godini utrošeno je 3.469.981.667,61 KM. Procjene najrelevantnijih svjetskih organizacija i institucija, koje se kontinuirano bave prisutnom korupcijom u gotovo svim zemljama svijeta ukazuju da u tranzicijskim zemljama, kojima pripada i BiH, korupcija u segmentu javnih nabavki prelazi procenat od 20% vrijednosti utrošenih sredstava. Ako se ima u vidu procjena da je BiH najkorumpiranija zemlja u Evropi, a što je mišljenje i UG Tendera, onda je navedeni procenat vjerovatno i veći, i bez sumnje godišnje značajnije prelazi do sada procjenjeni novčani iznos od 600-700 miliona KM, koji završe u džepovima korumpiranih pojedinaca iz javnog i privatnog sektora. Ključni razlozi za naglašeno prisutno koruptivno stanje prema višegodišnjem istraživanju UG Tendera leži u stalnom smanjenju transparentnosti, kao i sve većem procentu učešća postupaka koji se ne objavljuju u Službenom glasniku BiH, a na uštrb Otvorenih postupaka, te svjesnom i namjernom neobezbjeđivanju pravedne i aktivne konkurencije, jednakog tretmana i nediskriminacije ponuđača u postupcima provođenja javnih nabavki u mnogim ugovornim organima. Takav u biti neodgovoran i nezakonit odnos, podstiču, ohrabruju i omogućuju ključni subjekti: Agencija za javne nabavke, Kancelarija/Ured za razmatranje žalbi i Sud BiH, takođe svojim neodgovonim i nezakonitim radom i postupanjima.

Kontinuirano pogoršanje stanja

Permanentno pogoršanje stanja u javnim nabavkama najbolje potvrđuju ključni parametri iz Godišnjih izvještaja Agencije za javne nabavke i URŽ/KRŽ-a. Svakako, najjasniju sliku o stalnom urušavanju ukupnih odnosa daju vrijednosti potpisanih ugovora po provedenim postupcima javnih nabavki roba, usluga i radova za karakteristične 2008. i 2010. godinu. Konkretno, vrijednost potpisanih ugovora putem provedenih apsolutno najtransparentnijih i najpoštenijih Otvorenih postupaka sa 91% u 2008. godini pali su u 2010. godini na samo 38%, što predstavlja vjerovatno rekordnu netransparentnost u svjetskim razmjerama. Poređenja radi, u Republici Srbiji taj procenat je 57%, a u Republici Hrvatskoj 79%. Za nepune dvije godine, zahvaljujući podizanju novčanih cenzusa (februar 2009.godine) za nabavke putem Konkurentskih zahtjeva roba i usluga sa 30.000 na 50.000 KM, a radova na 80.000 KM, predstavlja vjerovatno najvišu poznatu gornju granicu u svijetu za tzv. male nabavke, koje se provode bez javnog oglašavanja. Ako se navedenom, doda sve češća praksa u ugovornim organima cijepanja većih javnih nabavki, kako bi se postupci provodili putem Konkurentskih zahtjeva, kao i podignuti cenzusi za Direktne sporazume sa 3.000 na 6.000 KM, te nadasve zabrinjavajući, ubrzani porast Pregovaračkih postupaka bez objave, onda nikoga ne treba da čudi, gotovi riplijevski podatak da se čak 62% nabavki u BiH, provodi netransparentno ili bolje reći tajno. O kakvom se drastičnom padu odgovornosti u javnim nabavkama radi, najbolje potvrđuje podatak da je 2008. godine, od 20 najvećih potpisanih ugovora, 19 provedeno najtransparentnijim Otvorenim postupkom, a samo jedan Ograničenim, dok je 2010. godine čak 15 najvećih sklopljenih ugovora bilo posljedica provedenih Pregovaračkih postupaka sa jednim ponuđačem, bez javne objave?! U analiziranom dvogodišnjem periodu, Pregovarački postupci su porasli za nevjerovatnih 1817 % i u ukupnim vrijednostima potpisanih ugovora participirali su sa 44%, dok je taj procenat u Srbiji 21%, a u Hrvatskoj 18%. Nažalost, u predloženom Nacrtu novog Zakona o javnim nabavkama stvara se osnova za daljnji rast Pregovaračkih postupaka bez objave. Ujedno napominjemo da je vrijednost potpisanih ugovora na osnovu provedenih Konkurentskih zahtjeva u istom periodu porasla za 121%, a Direktnih sporazuma 244%. Značajno je napomenuti da je učešće u vrijednosti ukupno provedenih javnih nabavki putem Konkurentskih zahtjeva i Direktnih sporazuma znatno veća, jer upravo manji ugovorni organi, koji primjenjuju navedene postupke i ne obavještavaju Agenciju za javne nabavke BiH o sklopljenim ugovorima.

Slabosti u radu ključnih institucija

Najveću slabost u radu, po mišljenju UG Tendera ispoljava upravo Agencija za javne nabavke, koja neuspješno ostvaruje svoju ulogu obezbjeđivanja pravilnog provođenja Zakona. Navedeno najbolje potvrđuje što:

-          brojne evidentne propuste i jasne zloupotrebe odredbi Zakona, koje se godinama redovno pojavljuju pri provođenju postupaka u mnogim ugovornim organima posmatra blagonaklono i krajnje nezainteresovano, umjesto da ih odgovarajućim normativnim rješenjima onemoguće i eliminišu;

-          obavezu da provodi monitoringe na uočenim nezakonitostima ugovornih organa pri provođenju postupaka javnih nabavki, počev od obavještenja, izvještaja, komunikacija sa KRŽ/URŽ-om, nevladinim sektorom ne čini dosljedno niti efikasno, jer na web stranici javnih nabavki nema informacija o učinjenim povredama Zakona u konkretnim ugovornim organima;

-          sve pokušaje UG Tendera da, putem upućivanja brojnih konkretnih primjera nezakonitog ponašanja u ugovornim organima naročito ispoljenim u njihovim tenderskim dokumentacijama, počev od neprimjerene visine novčane naknade za otkup iste, uvrštavanja kriterija za kvalifikacije ponuđača i drugih neprimjerenih u potkriterije kriterija za izbor ekonomski najpovoljnije ponude, do pogrešno sačinjenih robnih specifikacija i sl., uspostavi obostrano korisnu saradnju nije nailazilo na razumijevanje i podršku najodgovornijih, već naprotiv zauzimanje krajnje ignorantskog i odbojnog stava;

 

Takav, tolerantan odnos prema brojnim destruktivnim ponašanjima pojedinaca, sklonih korupciji u ugovornim organima, učinili su stanje faktički nekontrolisanim i bez nužnog nadzora. Odgovorni ponuđači i pored godinama ispoljavane silne upornosti i odlučnosti da se normativno i institucionalno obezbijede i poštuju jasna i fer pravila igre, kao i njihov jednak tretman, u provođenju postupaka javnih nabavki nije nailazio na razumijevanje, već nažalost na sve veću diskriminaciju. Njihovo nezadovoljstvo postojećim koruptivnim stanjem, rezultiralo je stalnim porastom broja žalbi drugostepenom kontrolnom organu u analiziranoj 2008. godini URŽ/KRŽ-u je upućeno je 1078, a 2010. godini 1831 žalba. Broj žalbi bi bio neouporedivo veći da se broj Otvorenih postupaka nije drastičnije smanjivao. Pristutni trend smanjenja učešća Otvorenih postupaka neminovno će uticati na smanjenje broja podnesenih žalbi. Neophodno je posebno istaći da mnogi ugovorni organi u kojima je izražena sklonost ka korupciji, pribjegavaju bez opravdanih razloga provođenju nabavki putem Pregovaračkih postupaka bez javnog oglašavanja.

Neophodno je napomenuti da na postupke koji se provode Direktnim sporazumom, Konkurentskim zahtjevom i Pregovaračkim postupcima bez objave niko u pravilu i ne podnosi žalbe. Ako se navedenom dodaju neprimjerena i štetna rješenja po opšti interes i mogućnost uspješnije borbe protiv korupcije sadržana u pojedinim odredbama Strategije razvoja sistema javnih nabavki 2010.-2015.godina, kao što su nepredviđanje novčanih kazni nepoštovaocima ZJN-a u ugovornim organima ili pak zalaganje u Nacrtu novog ZJN-a smanjenja novčanih kazni za iste sa sadašnjih maksimalnih 4.000 na 3.000 KM, te izostavljanje mogućnosti pokretanja postupaka krivične odgovornosti. Ovakav odnos Agencije, kao normativnog kreatora novog Zakona, jasno potvrđuje zalaganje za isplativost korupcije i time apsolutno ignorisanje ključne maksime da je za efikasnu i uspješnu borbu protiv korupcije nužno i najbolje rješenje učiniti je neisplativom. Navedenom svakako treba dodati ekonomski krajnje štetno podizanje prethodno navedenih novčanih cenzusa za robe, usluge i radove, kao i omogućenu praksu cijepanja većih javnih nabavki i provođenje istih putem Konkurentskih zahtjeva bez objave, te donošenja Uputstva o načinu objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki, što je krajnje birokratska mjera, koja bespotrebno opterećuje sredstva ugovornih organa, koji predmetne nabavke dijele na LOT-ove, jer 90% tekstualnog dijela u svakom od LOT-ova se ponavlja. Sve navedeno potvrđuje da se kreativna uloga Agencije u sistemu javnih nabavki BiH sa pravom može okvalifikovati kontraproduktivnom i krajnje zabrinjavajućom, što neminovno ukazuje i na hitnu potrebu iznalaženja odgovarajućih kadrovskih rješenja u ovoj instituciji.

Neprimjereno i nezakonito postupanje Kancelarije / Ureda za razmatranje žalbi.

Za više od 6 godina djelovanja, ovaj organ nije praktikovao da vrši: obeštećenja ponuđača koji su evidentno oštećeni u postupcima provođenja javnih nabavki; izrekao je samo 8 novčanih kaznih od 500-1000 KM i pokrenuo 6 postupaka odgovornosti kod nadležnih disciplinskih ili krivičnih organa. U navedenom periodu svoga rada isti je zaprimio 6.260 žalbi, a u korist ponuđača donio je 60% rješenja. Ukupnim svojim evidentno usporenim i neefikasnim radom značajno je doprinio narušavanju stanja u javnim nabavkama, što je bilo i na štetu ugovornih organa. Veliki nedostatak u provođenju postupka javnih nabavki predstavlja i nepostojanje nadzora nad dosljednim sprovođenjem donesenih rješenja drugostepenog kontrolnog organa u ugovornim organima, jer mnogi od njih praktikuju da ignorišu rješenja navedenog organa, poništavajući samoinicijativno postupke bez opravdanih razloga i provodeći nove postupke po vlastitom izboru. Krajnje je neprimjereno i veoma zabrinjavajuće da se odluke drugostepenog kontrolnog organa donose preglasavanjem članova Vijeća, konkretno u 2010. godini u čak 25% slučajeva. Postavlja se pitanje kakvi su to eksperti pravne struke, koji u šestočlanom Vijeću tako odlučuju? Sve to jasno ukazuje da je njihov rad pod snažnim pritiskom neformalnih centara moći. To je svakako i osnovni razlog što se duže od 6 godina ne izvršavaju obaveze objavljivanja rješenja ovog kontrolnog organa na web stranici javnih nabavki, čime se od javnosti kriju imena najodgovornijih u ugovornim organima i ponuđačima, ali i često upitan kvalitet donesnih odluka.

Sud BiH kao trećestepeni kontrolni organ u upravnom postupku, svojim presporim radom doprinosi nemogućnosti dosljednog i efikasnog provođenja Zakona o javnim nabavkama BiH, jer presude za predmete iz oblasti javnih nabavki donosi u prosjeku između 2-3 godine, umjesto po hitnom postupku, što faktički onemogućuje uspješnu zaštitu prava ponuđača. Za šest godina Sud je zaprimio 367 tužbi, a istovremeno je donio samo 147 presuda.

Uspostavljeno stanje neodgovornosti i javašluka u javnim nabavkama itekako pogoduje i ohrabruje pojedince u ugovornim organima sklone korupciji, da u provođenju Otvorenih postupaka javnih nabavki sve više zloupotrebljavaju Kriterije kvalifikacije ponuđača, Kriterije za izbor ekonomski najpovoljnije ponude, kao i Robne specifikacije, kako bi obezbijedili uspješan prolazak unaprijed favorizovanog ponuđača, ne prežući uz to, da pri realizaciji samih ugovora praktikuju potpisivanje raznih aneksa ugovora o korekcijama cijena na više ili pak dopunskih nabavki roba, usluga ili radova, što je, po procjeni upućenih u problematiku javnih nabavki, u većini slučajeva neprimjereno i nezakonito.

Borba Udruženja za donošenje antikoruptivnog novog Zakona

Za razliku od susjednih zemalja, koje su u skladu sa Direktivama Evropske unije o javnim nabavkama i dobrim iskustvima iz vlastite višegodišnje uspješne istraživačke prakse u najnovijim donesenim zakonima, usvojili su najbolja rješenja kojima se obezbjeđuje veća transparentnost, pojednostavljivanje postupaka za učešće ponuđača, pooštravanjem vidova odgovornosti i visina novčanih kazni za one koji ne poštuju odredbe zakona, prijedlozi koje je kreirala Agencija za javne nabavke BiH u Nacrtu novog ZJN-a, ne odražavaju dovoljno vlastita iskustva, kao i iskustva susjednih zemalja, a samim time ni stvarne interese i potrebe učesnika u javnim nabavkama, ali ni poreskih obveznika i građana za uspješnijim i odgovornijim provođenjem javnih nabavki i što je najbitnije, u krajnjoj instanci, obezbjeđivanje najracionalnijeg trošenja javnih sredstava.

Budući da je UG Tender na prijedlog prve i druge verzije Nacrta uputilo 42 antikoruptivna Amandmana Agenciji, od koje nažalost ni nakon godinu dana nije dobilo odgovor, tako da konačna sudbina istih i mogućnost da su mnogi od njih uvaženi, ostaje nepoznanica. S obzirom na najavu da će uskoro Savjet/Vijeće ministara BiH uputiti u parlamentarnu proceduru Prijedlog novog ZJN-a, Udruženje Tender će tada biti u prilici da sačini konačan prijedlog konkretnih antikoruptivnih amandmana na pojedine članove Zakona i u skladu sa utvrđenim obavezama, dostavi ih neposredno svakom delegatu da se izbori za ugradnju istih u novi, nadamo se, antikoruptivni zakon. Optimizam za prihvatanje u Parlamentarnoj skupštini predloženih antikoruptivnih Amandmana, UG Tender zasniva na kvalitetu istih jer se isključivo temelje na Direktivama Evropske unije, praksi Evropskog suda pravde, najboljih rješenja iz prakse zakona susjednih zemalja i višegodišnjih istraživanja samog Udruženja, te plebiscitarne podrške Amandmanima od 1315 učesnika 33 javne tribine, 12 dvodnevnih seminara, Okruglog stola i Konferencije, održanih za najrelevantnije predstavnike iz ugovornih organa, preduzeća ponuđača, nevladinog sektora i sredstava javnog informisanja u 22 destinacije širom BiH, ali i dobijene podrške, zaduženih predstavnika političkih partija u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovom prilikom ukazaćemo samo na ključne, najbitnije prijedloge, kojima bi se apsolutno obezbijedila veća transparentnost, efikasnost i najdomaćinskije raspolaganje finansijskim sredstvima u ugovornim organima, a to su:

• · besplatna tenderska dokumentacija (iskustva Republike Hrvatske i drugih zemalja);
• · ovjera kvalifikacionih dokumenata samo za ponuđača-pobjednika javne nabavke (iskustva republika Srbije i Hrvatske i drugih zemalja);
• · prihavatanje svakog vida validne garancije kako za ozbiljnost ponude tako i za uspješno izvršenje ugovora (gotovo u svim zemljama);
• · neposredan uvid u ponudu po donesenoj odluci o izboru najpovoljnijeg dobavljača (iskustva republika Hrvatske i Srbije i drugih zemalja);
• · svako navođenje tajnosti podataka u ponudama neophodno je obrazložiti utemeljenjem u pozitivnim propisima (iskustva Republike Hrvatske i drugih zemalja);
• · smanjenje procenata za dopunske nabavke roba, usluga i radova, predviđenih Nacrtom, u Pregovaračkim i drugim postupcima u odnosu na vrijednost osnovnog ugovora (iskustva Republike Hrvatske i drugih zemalja);
• · prolongirati primjenu Kompetitivnog dijaloga do ulaska BiH u EU zbog prevelike mogućnosti mahinacija iz koruptivnih razloga;
• · obezbijediti Licenciranog službenika za javne nabavke u ugovornom organu zbog prisutne prevelike neregularnosti po raznim osnovama u provođenju javne nabavke – planiranje, manjkavost tenderskih dokumentacija, nepoštivanje procedura, zloupotreba pri realizacijama ugovora i dr. (iskustva republika Srbije i Hrvatske i drugih zemalja);
• · za svako provođenje Pregovaračkog postupka bez objave, obavezati ugovorni za predhodno pribavljanje mišljenja od Agencije za javne nabavke, izuzev, postojanja nepredvidivog događaja, odnosno krajnje hitnosti zbog koje se ne mogu ispoštovati predviđeni rokovi za provođenje postupaka i veza između tog događaja i krajnje hitnosti koja iz njega proizilazi (navedeno je u skladu sa presudom Evropskog suda pravde, a traženje mišljenja iskustvo Republike Slovenije i drugih zemalja);
• · obavezati sve ugovorne organe da predmetne nabavke dijele na LOT-ove po stavkama, srodnim robama ili cjelinama usluga i radova, isključivo u cilju najracionalnijeg trošenja sredstava (isto se temelji i na stavovima Evropske asocijacije zanatlija i malih i srednjih preduzeća i apsolutno se približava rješenjima u Elektronskim nabavkama kao najracionalnijim);
• · obuhvatiti veći broj odredbi Zakona vidovima odgovornosti (na čemu insistiraju zakoni gotovo svih zemalja);
• · desetostruko povećati visine novčanih kazni za ugovorne organe i ponuđače i odgovorna lica u istima u odnosu na predložene u Nacrtu (u skladu sa iskustvima iz Republike Hrvatske i brojnih drugih zemalja);
• · zadržati i u novom ZJN-u pokretanje krivične odgovornosti protiv pojedinaca koji krše odredbe Zakona;
• · riječ „može“ kao koruptivnu, zamijeniti sa riječima „obavezno po službenoj dužnosti“, kada se radi o pokretanju prekršajne i krivične odgovornosti protiv prekršilaca odredbi Zakona;
• · svako rješenje URŽ/KRŽ doneseno u korist ponuđača - žalioca mora da sadrži i visinu novčane naknade za nastale troškove protiv ugovornog organa (iskustva iz svih drugih zemalja);
• · da URŽ/KRŽ donosi rješenja u Vijeću od 3 člana, a za nabavke manje vrijednosti kao što su Konkurentski zahtjevi i Direktni sporazumi od strane jednog člana Vijeća. Navedenim bi se povećala efikasnost u radu ovog organa kao i odgovornost članova Vijeća (iskustva Republike Slovenije i drugih zemalja) i dr.

 

Stavljanjem korupcije pod kontrolu uštedila bi se značajna sredstva

Već je dovoljno jasno ukazano da se godišnje u javnim nabavkama otuđi od 600-700 miliona KM, a to je procentualno manje od 20% od ukupne visine utrošenih sredstava za nabavku roba, usluga i radova, što za zemlje u tranziciji procjenjuju sve relevantne svjetske organizacije i institucije, koje se bave problematikom javnih nabavki. Detaljna istraživanja, a i procjene samog UG Tendera, kada se sagledavaju odnosi učešća provedenih postupaka i vrijednosti sklopljnih ugovora ukazuju da je korupcija u BiH vjerovatno i veća. Procjene koje se vrše za Otvorene postupke u zemljama tranzicije, ukazuju na prisustvo korupcije do 15%, a za netransparentne postupke, kakvi su u BiH Direktni spoprazumi, Konkrentski zahtjevi i Pregovarački postupci bez objave, učešće korupcije se procjenjuje od 20-40%. Ako je relevantan podatak o učešću netransparentnih postupaka u vrijednosti potpisanih ugovora 62%, a Otvorenih postupaka 38%, onda učešće korupcije u javnim nabavkama BiH značajnije premašuje navedeni iznos.

Navedenim sredstvima po procjeni mnogih eksperata mogle bi se u BiH povećati penzije za oko 100 KM ili sagraditi oko 8.000 stanova ili sanirati sve osnovne i srednje škole ili obezbijediti besplatno osnovno, srednje i visoko obrazovanje ili pak, za četverogodišnji parlamentarni mandat sagraditi autoput od Trebinja do Bihaća. Ukoliko delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoje predložena rješenja iz Nacrta, značajnije će se otvoriti prostor za rast korupcije i do 800 miliona KM godišnje i njenu legalizaciju, a ukoliko delegati usvoje antikoruptivne Amandmane prostor za korupciju bi bio značajnije smanjen i uz odgovorniji odnos i postupanje nadležnih institucija svede na procenat od 5 do 10%.

 

Kvalitet Amandmana i data obećanja odgovornih garancije su uspjeha

Navedena spoznaja ukazuje na nasušnu potrebu da svaki dobronamjeran i odgovoran građanin od rukovodstva svoje političke partije i delegata u Parlamentarnoj skupštini za koje je glasao odlučno zahtijeva da se bore i glasaju za antikoruptivne Amandmane, koji su isključivo u interesu poreskih obveznika i svih građana.

Udruženje posebnu nadu i očekivanja polaže u obavljene konstruktivne razgovore, o aktuelnom stanju korupcije u javnim nabavkama i izraženoj potrebi za donošenje istinski antikoruptivnog zakona, sa zaduženim predstavnicima svih 13 političkih partija i koji čine Parlamentarnu skupštinu, koji su iskazali spremnost i odlučnost rukovodstava svojih partija i delegata u Parlamentarnoj skupštini da u svim oblastima i na svim nivoima organizovanja društva, a naročito o javnim nabavkama, neizostavno moraju obezbijediti odgovarajuća normativna i institucionalna rješenja i mehanizme za moguću efikasnu kontrolu i zaštitu javnih sredstava. Bez sumnje, donošenje novog Zakona biće najbolje prilika i stvarni test za političke partije i njihove delegate u Parlamentarnoj skupštini i ujedno opredjeljenje ko je za istinske reforme u interesu građana i brži put kao evropskim integracijama, a ko je za status quo, pa i još veću pljačku javnih sredstava od strane pojedinaca iz vlastitih redova i sve uticajnijeg koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora. Izazov je velik, rješenja koje nudi UG Tender rezultat su najbolje poznate prakse u javnim nabavkama sa najprihvatljivijim i najefikasnijim mehanizmom podjele predmetne nabavke na LOT-ove po robnim stavkama i cjelinama radova, koji su najbliži najracionalnijim elektronskim nabavkama i apsolutno primjeren stvarnim potrebama i interesima ozbiljnih i odgovornih ugovornih organa i ponuđača, jer istima se obezbjeđuje najveća transparentnost, efikasnost i domaćinsko trošenje sredstava u javnim nabavkama. Ako se uz navedeno obezbijedi profesionalan i nezavisan rad ključnih institucija, korupcija u javnim nabavkama BiH bi bila najniža u regiji i šire. Ostaje otvoreno pitanje da li su rukovodstva vodećih političkih partija u BiH na to spremna, hoće li doći do poželjne i više nego nužne ideološke diferencijacije ili će korupcija i dalje predstavljati, po procjeni mnogih, najčvršći kohezioni faktor vlasti u BiH.

Udruženje još jednom podsjeća da će po prispjeću Prijedloga novog Zakona u parlamentarnu proceduru sačiniti konačnu verziju antikoruptivnih amandmana i iste dostaviti svakom delegatu.

Analitičko-istraživački tim UG Tender-a

U posljednje 2 godine Udruženje jasno i glasno ukazuje da se stanje u javnim nabavkama kontinuirano pogoršava i da je primjena samog Zakona o javnim nabavkama gotovo izgubila smisao i svrhu. Osnovna načela za istinsko uspješno provođenje javnih nabavki, kao što su transparentnost i efikasnost značajno su smanjeni, a postupci za provođenje nabavki roba, usluga i radova sve su manje u funkciji racionalnog, odnosno domaćinskog trošenja javnih sredstava. Ključni razlozi koji omogućuju i dovode do devastiranja i obesmišljavanja javnih nabavki, pored izvjesnih normativnih nejasnoća, prevashodno leže u neefikasnom, neodgovornom i nezakonitom radu i postupanju nadležnih institucija: Agencije za javne nabavke, Kancelarije/Ureda za razmatranje žalbi i Suda BiH. Navedeno, nezahvalno stanje u javnim nabavkama, najbolje potvrđuju brojni konketni pokazatelji sadržani u Izvještaju Agencije o zaključenim ugovorima u postupcima javnih nabavki za 2010. godinu iz kojeg potenciramo samo najkarakterističnije.

Otvoreni postupci, koji su jedini transparentni i kao takvi mogu obezbijediti uspješnu konkurentnost ponuđača i time donošenje poštenih odluka o izboru najpovoljnijeg dobavljača uz svakako racionalno trošenje sredstava, u 2008. godini sa 88,17%, u 2010. godini su strmoglavo pali na samo 38,73%, što vjerovatno predstavlja najlošije procentualno učešće u ukupnim realizovanim nabavkama, ne samo u Evropi. U zemljama Evropske unije Otvoreni postupci učestvuju prosječno sa 82%, u Republici Srbiji 56,84%, a Republici Hrvatskoj 79,36%. Smanjenje broja Otvorenih postupaka isključivo je posljedica podignutih novčanih cenzusa za primjenu Konkurentskih zahtjeva (februar 2009. godine) sa 30.000 na 50.000 KM za robe i usluge i na 80.000 KM za radove, što predstavlja rekordnu mogućnost nabavki bez javnog oglašavanja, kao i podjelu većih nabavki na manje, kako bi se iste mogle provoditi bez javne objave.

Istovremeno, Pregovarački postupci bez objave obavještenja porasli su za nevjerovatnih 1817,60% i dostigli iznos od 1.510.857.866,84 KM i u ukupnim registrovanim nabavkama u BiH od 3.469.981.667,61 KM, učestvujući sa 43,54%, što zajedno sa ostalim postupcima nabavki, koji se javno ne objavljuju čine procenat od 61,27% i time otvaraju i pitanje da li se javne nabavke u BiH trebaju smatrati javnim?! Pregovarački postupci u ukupnim nabavkama Republike Srbije učestvuju sa 21,25%, a Republike Hrvatske 18,09%. Posebno zabrinjava podatak da je od 20 najvećih nabavki u 2008. godini, 19 provedeno Otvorenim postupkom, a u 2010. godini samo 5, dok su ostalih 15 postupaka provedeni Pregovaračkim postupkom bez objave.

Ako se ima u vidu spoznaja da su razlike u visinama cijena roba, provedenih netransparentnim načinom, dakle bez javne objave, u odnosu na Otvorene postupke od 20-60% veće, onda svakom odgovornom i dobronamjernom pojedincu u ovoj državi mora bi biti jasno koliko sredstava poreskih obveznika i građana legalno završi u privatnim džepovima. Po procjeni Udruženja taj iznos na godišnjem nivou nije manji od 700 miliona KM. Navedeno u potpunosti potvrđuju opravdanost navoda brojnih relevantnih međunarodnih institucija da je BiH najkorumpiranija zemlja u Evropi. Ako se navedenim, krajnje negativnim podacima doda i činjenica da Agencija temelji svoj Izvještaj o potpisanim ugovorima na samo 742 ugovorna organa, od (kako se procenjuje) preko 2.000 ugovornih organa u BiH, koji su obavezni da provode javne nabavke, onda je slika o javašluku i neodgovornosti Agencije i ugovornih organa krajnje evidentna.

U prilog navedenom stanju svakako ide i spoznaja o stalnom povećanju broja žalbi ponuđača koji se u 2010. godini popeo na čak 1.831. Posebno je indikativno, da je Kancelarija/Ured za razmatranje žalbi za 6 godina izrekla samo 8 novčanih kazni (s tim da su iznosi kazni bili od 500-2.000 KM od Zakonom maksimalno predviđene 4.000 KM), pokrenula 5 krivičnih i 1 disciplinski postupak, dok nijednog od evidentno oštećenih ponuđača u postupku nabavke nije obeštetila. Veoma je zabrinjavajuće da ovaj kontrolni organ čak 25% svojih rješenja donosi preglasavanjem članova Vijeća, što otvara i pitanje stručnosti „pravnih eksperata“ pa i njihovog morala. Prosto je nevjerovatno da duže od 5 godina, zakonodavna i izvršna vlast i pored više podsjećanja od strane UG Tendera ništa nisu poduzele da ovaj organ, javno, što mu je i obaveza, na web stranici javnih nabavki, objavljuje sva donesena rješenja. Navedenim neodgovornim ponašanjem, ne kriju se od javnosti samo imena ugovornih organa i ponuđača i odgovornih lica u istima, već i evidentne manjkavosti i nelogičnosti u donesenim rješenjima.

Nedostaci i nejasnoće u primjeni Zakona o javnim nabavkama i prijedlozi za otklanjanje istih sa ciljem povećanja broja učesnika, veće efikasnosti u provođenju postupaka i domaćinskog trošenja sredstava

• Novčana naknada za tendersku dokumentaciju kreće se od besplatne pa do registrovanih 1.500 KM. Visina cijena može bitno da utiče na smanjenje stvarne transparentnosti, a time svakako i na smanjenje prijavljivanja ponuđača za učešće u nabavci. Udruženje predlaže da tenderska dokumentacija bude besplatna uz obavezno i pravovremeno objavljivanje i na web stranici javnih nabavki, kao što je Republici Hrvatskoj i drugim zemljama;
• Nedefinisano pitanje u Članu 9. ZJN-a BiH o mogućnosti uvida u ponude po donesenoj odluci ugovornog organa o izboru najpovoljnijeg ponuđača, onemogućuje sačinjavanje kvalitetnog prigovora, odnosno žalbe u roku od 5 dana. Rokovi utvrđeni u ZUP-u i Zakonu o slobodi pristupa informacija to evidentno onemogućuju. Udruženje predlaže da Ugovorni organ uvid u navedeno mora obezbijediti u roku od 48 h po dostavljenoj obavijesti, kao što je predviđeno i u Zakonu Srbije ili kao u Zakonu Hrvatske, od donošenja odluke do isteka roka za podnošenje žalbe;
• Ugovorni organi ne poštuju dosljedno u tenderskoj dokumentaciji traženje minimalnih uslova za primjenu Kriterija kvalifikacije ponuđača. Moguće manipulisanje istima sprečava mnoge ponuđače, koji objektivno mogu izvršavati predviđene ugovore, da učestvuju u predmetnim nabavkama. Udruženje predlaže da se u Zakonu razdvoje kriteriji za nabavke roba, usluga i radova i limitiraju u odnosu na vrijednost predmetne nabavke;
• Mnogi ugovorni organi sa jasnom i očito ekonomski štetnom namjerom ne praktikuju da detaljno razrade potkriterije Kriterija za izbor ekonomski najpovoljnije ponude, što za posljedicu ima mogućnosti manipulacije, npr. sa nerealnim rokovima: garancije, plaćanja, isporuke robe i sl. Udruženje predlaže obaveznost razrade potkriterijuma, osim cijene, na način da ponuđači unaprijed znaju da će dobiti maksimalno predviđen broj bodova po podkriteriju ako u ponudi prihvate najpovoljnije rokove za ugovorni organ;
• Nedijeljenje predmetnih nabavki na LOT-ove po robnim stavkama ili srodnim robama, otvara prostor za mnoge manipulacije sa: nerealnim količinama ili navođenjem roba koje se uopšte neće nabavljati, odnosno izostavljanjem roba koje su neophodne, kako bi iste bile kasnije nabavljene putem aneksa ugovora. Navedeni način otvara mogućnost nuđenja enormno visokih cijena, vezivanjem ukupne predmetne javne nabavke za samo jednu stavku, kojom raspolaže u pravilu protežirani ponuđač, odnosno uvoznik ili distributer ili sl. Jedino efikasno rješenje za moguće navedene i druge manipulacije, Udruženje je iznašlo u principu koji apsolutno obezbjeđuje najveću transparentnost, efikasnost i najdomaćinskije trošenje sredstava u svakoj predmetnoj nabavci, a to je da se svaka predmetna nabavka dijeli na LOT-ove po stavkama ili srodnim cjelinama, koje se mogu samostalno vrednovati, s tim da ugovorni organi obavezno u okviru Okvirnih sporazuma sklapaju ugovore sa svim ponuđačima, koji ponude najniže cijene za tehnički zadovoljavajuće robe, usluge i radove. Za eventualne dopunske nabavke bilo bi provođeno „mini tenderisanje“ među aktuelnim dobavljačima, na način da se ponude dostavljaju u zatvorenim kovertama i komisijski otvaraju, uz ostavljenu mogućnost za prigovore ili žalbe na donesenu odluku. Navedeni univerzalni tzv. „zlatni princip provođenja javnih nabavki“ apsolutno predstavlja najprihvatljivije rješenje za sve predmetne nabavke koje se javno oglašavaju. Ovaj princip Agencija bi trebalo odlučno podržati i afirmisati, jer jedini garantuje najracionalnije trošenje sredstava u javnim nabavkama. Inače više od 30 većih ugovornih organa u BiH, primjenjuje ovaj antikoruptivni princip, što je za pohvalu i daje nadu za odgovoran pristup provođenju javnih nabavki.
• Budući da Agencija za javne nabavke ne izvršava dosljedno svoje obaveze utvrđene ZJN-om i podzakonskim aktima, istu bi trebalo primorati da redovno provodi monitoringe na usklađenosti tenderskih dokumentacija sa ZJN-om nad: Pregovaračkim postupcima bez javne objave ugovornih organa neposredno prije provođenja nabavke, izuzev u iznimno hitnim slučajevima (zemljotresi, poplave, iznenadna klizišta i sl.); Obavještenjima objavljenim u Službenom glasniku BiH; donesenim rješenjima KRŽ/URŽ po pitanju njihovog pravilnog provođenja; čime se trenutno niko, izuzev povremeno UG Tendera ne bavi, a činjenica je da se više od 60% donesenih rješenja ne provede na utvrđeni način;
• Primorati KRŽ/URŽ da konačno poštuje odredbe ZJN-a po pitanju izricanja svih predviđenih mjera i pokretanja postupaka, kao i objavljivanje donesenih rješenja na web stranici javnih nabavki;

Predložena neprimjerena pa i štetna rješenja u Nacrtu novog ZJN-a

• Zadržavanje gotovo svih postojećih slabosti iz aktuelnog ZJN-a i nepotrebno razdrobljavanje odredbi 57 članova aktuelnog ZJN-a na 123 člana u Nacrtu, što će neminovno usložniti i učiniti još komplikovanijom pa i zbunjujućom primjenu Zakona;
• Neprimjerenost u mogućnosti regulisanja objedinjavanja nabavki ugovornih organa od strane Vijeća/Savjeta Ministara BiH. Nije problem da se ugovorni organi udružuju, kako bi racionalnije koristili kadrovske i skladišne kapacitete, ali je neprimjereno da to čini najviši izvršni organ vlasti. Navedeno nije predviđeno ni u zakonima Srbije ni Hrvatske;
• Mogućnost primjene Kompetitivnog dijaloga, kao novog postupka nabavke na predviđen način;
• Predloženi enormno visoki procenti od 50% za dodatne nabavke roba i usluga, kao i radova u odnosu na visinu potpisanog osnovnog ugovora. U Republikama Srbiji i Hrvatskoj predviđeni procenat je 25%, s tim da dodatne nabavke roba u Zakonu Hrvatske nisu moguće;
• Mogućnost Otvorenim postupkom uspješnog provođenja javne nabavke, na osnovu samo jedne valjane ponude. Opasnost je u mogućnosti da u predmetnoj javnoj nabavci koja se ne dijeli na LOT-ove, ukupna nabavka veže za samo jednu stavku sa kojom raspolaže ovlašćeni uvoznik ili distributer i to koristi da podigne enormno cijene za sve stavke ili da ugovorni organ u robnim specifikacijama namjerno zahtijeva veće količine roba od planiranog iznosa novčanih sredstava, čime namjerno obezjeđuje poništavanje javne nabavke i sl.;
• Mogućnost poništavanja javne nabavke, ako ugovorni organ odbije dostaviti tražene podatke KRŽ/URŽ-u po žalbi, a za isto se u Zakonu ne predviđa odgovornost;
• Predložena je neprimjerena pravna zaštita posebno u pogledu niskih novčanih kazni i za ugovorne organe od 1.500 do 15.000 KM i ponuđače od 1.000 do 10.000 KM i odgovorna lica u istima od 300 do 3.000 KM odnosno od 200 do 2.000 KM . Udruženje predlaže povećanje kazni za deset puta. Inače u Zakonu Republike Hrvatske za ugovorne organe predviđena je kazna od 13.500 do 270.000 KM, a odgovorna lica u istima od 2.900 do 29.000 KM, dok za ponuđače i odgovorna lica u istima kazne nisu predviđene;
• Nepredviđanje naknade troškova ponuđačima rješenjem KRŽ/URŽ koji su oštećeni u postupcima javnih nabavki; U rješenjima KRŽ/URŽ nije predviđeno sadržavanje obavezne naknade troškova za ponuđače koji su oštećeni u postupku, kao što je npr. u Zakonu Srbije i u Zakonu Hrvatske i to sa rokom od 8 dana.
• Ostavljanje na volju Agenciji, a naročito KRŽ/URŽ-u da li će i kada pokretati prekršajne prijave, jer se krivične kao što je to u sadašnjem Zakonu i ne predlažu;

 

O navedenim problemima Udruženje Tender ima određena jasna rješenja i antikoruptivne mehanizme uobličene u formi Amandmana, koji se testirani i prihvaćeni u provedenim javnim raspravama putem održanih 11 dvodnevnih seminara, 19 tribina, Okruglog stola i Konferencije u čijem radu je učestvovalo 948 predstavnika iz gotovo svih relevantnih subjekata. Da bi se donio što kvalitetniji i efikasniji novi antikoruptivni Zakon o javnim nabavkama primjeren stvarnim potrebama odgovornih ugovornih organa i ponuđača, a time i interes poreskih obveznika i građana BiH, Udruženje Tender sugeriše da bi bilo izuzetno uputno i korisno obaviti i dodatne javne rasprave o predloženom novom Zakonu u koje bi se obavezno uključila, pored stručne javnosti, i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, političkih partija i nevladinog sektora. U tom cilju Udruženje Tender se stavlja na raspolaganje sa svim raspoloživim stručnim i organizacionim kapacitetima.

***

Za sadržajniju i uspješniju razmjenu mišljenja sa predstavnicima političkih partija, pored prezentiranih manjkavosti i nedostataka u aktuelnom Zakonu i predloženom Nacrtu i mogućim antikoruptivnim rješenjima za poboljšanje istih, Analitičko-istraživački tim Udruženja ukazuje i na potrebe da se u predstojeći Zakon ugrade i nova dobra rješenja koja bi značajnije poboljšala kvalitet samog Zakona:

• Na zahtjev ponuđača, ugovorni organ bi trebalo učiniti obaveznim da provede postupak dokazivanja neprirodno niske cijene na osnovu navode navoda iz žalbi i dosljednom primjenom Zakonske mogućnosti. Zloupotrebe iste, obavezno obuhvatiti kaznenom mjerom za ponuđače.
• Ugovorni organ treba obavezati da prihvati svaki zakonski vid garancije od ponuđača za ozbiljnost ponude, a ne samo bankovnu kao do sada.
• Ponuđač za navode tajnosti u ponudama obavezno mora navesti i pravni osnov. Isto obuhvatiti i kaznenim mjerama. Zloupotrebe iste, obavezno obuhvatiti kaznenom mjerom za ponuđače.
• Ugovorni organ bi morao prihvatiti tehničke karakteristike u robnim specifikacijama sadržane u dokumentu proizvođača, potvrđenom od za to nadležne institucije u BiH. Nepoštivanje istog od strane ugovornog organa, obuhvatiti kaznenom mjerom.
• Obavezati da ugovorni organi imaju licenciranog službenika za javne nabavke. Licenciranjem službenika zа jаvne nаbаvke omogućilo bi se bolje obavezno planiranje javnih nabavki, kvalitetnija izrada tenderskih dokumentacija, efikasnije provođenje postupaka javnih nabavki, kao i dosljedna realizacija potpisanih ugovora. U Zakonu Republike Hrvatske je predviđeno da se ne može provesti javna nabavka bez učešća u radu Komisije najmanje jednog ovlaštenog službenika koji posjeduje važeći certifikat.
• Obavezati KRŽ/URŽ da donosi svoja rješenja u roku od 30 dana.
• Obavezati Agenciju da provodi monitoringe na tenderskom dokumentacijom ugovornih organa neposredno prije provođenja Pregovaračkog postupka bez objave sa ciljem da se sagleda opravdanost primjenjivanja navedenog postupka
• Obavezati Sud BiH da u roku od 30 dana donese presudu po tužbi iz domena javnih nabavki.
• Obavezati Agenciju da po službenoj dužnosti izvrši monitoringe nad rješenjima KRŽ/URŽ-a i presudama Suda BiH kojima se odbacuju ponude ponuđača kao neblagovremene i nedopuštene i ukoliko u istima postoji nepoštivanje odredbi Zakona da poduzme mjere u skladu sa svojom nadležnošću.
• Obavezati Agenciju da obezbijedi osposobljavanje licenciranih službenika i da ista prati njihov rad, kao i obnavaljanje licenci. Isto je predviđeno i u Zakonima Republika Srbije i Hrvatske.
• Obavezati Agenciju da vodi Crne liste ugovornih organa i ponuđača koji su kršili odredbe ZJN-a, na osnovu evidencija iz dokumenata nadležnih kontrolnih državnih organa: rješenja KRŽ/URŽ-a, presuda Suda BiH i drugih sudova, kao i izvještaja službi revizija javnog sektora. Liste bi se kontinuirano ažurirala i bila javno dostupna na web stranici javnih nabavki.

 

Pitanja koja nisu obuhvaćena ZJN-om, a od izuzetnog su značaja za smanjenje korupcije u društvu, a naročito u javnim nabavkama

 

• Čim prije animirati rad Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. U perspektivi istu bi bilo poželjno kadrovski i materijalno osposobiti i za istražne radnje i pokretanje postupaka;
• Intezivnije pristupiti provođenju “Strategije za borbu protiv korupcije 2009-2014”, sa jasno definisanim operativnim akcionim planovima u svakom organu i instituciji i jasno utvrđenim mehanizmima monitoringa napretka;
• Uspostaviti elektronsku bazu podataka o identifikovanim slučajevima korupcije kao i praćenju provođenja postupaka.
• Ojačati ulogu institucije Ombudsmana BiH i osposobiti sudstvo za dosljednu primjenu Zakona o zabrani diskriminacije BiH koji je usvojen u julu 2009. godine;
• Obezbijediti materijalno i kadrovsko jačanje i osposobljavanje službi revizija javnih sektora da provode redovne godišnje kontrole završnih računa, a samim time i sveobuhvatnije kontrole trošenja javnih finansijskih sredstava u svakom ugovornom organu koji je obavezan provoditi javne nabavke;
• Obezbijediti da se u okviru revizija formiraju posebna odjeljenja za kontrolu javnih nabavki u ugovornim organima, obuhvatajući ne samo postupke provođenja procedura već i realizacije ugovora;
• Zakonom regulisati obavezu službama revizija javnog sektora da pokreću disciplinske i krivične odgovornosti za odgovorne osobe u ugovornim organima koji krše propise;
• Posvetiti pažnju suzbijanju korupcije u privatnom sektoru, posebice unaprijeđenjem računovodstvenih standarda i inkriminiranjem nosilaca korupcije u privatnom sektoru;
• Unapređenje reforme javne uprave, sa naglaskom na etičku dimenziju rada javnih službenika (kodifikacija ponašanja), unaprijeđenja zakonodavstva sukoba interesa i pristupa javnosti radu državnih organa;
• Donijeti novi Zakon o finansiranju aktivnosti političkih partija, utvrđujući pored ostalog obavezno plaćanje članarine i donacija putem bankovnih računa;
• Donijeti Zakon o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz privatizacije od 1991. godine i uskladiti krivične Zakone sa istim, uz obavezno oduzimanje protivpravno pribavljene imovinske koristi. Navedeno se odnosi na nezastarijevanje sljedećih krivičnih djela: nesavjesno privredno poslovanje, prouzrokovanje stečaja, zloupotreba ovlaštenja u privrednom poslovanju, zaključenje štetnog ugovora, nedopuštena trgovina, utaja poreza ili doprinosa, odnosno utaja poreza i drugih davanja, prevara, falsifikovanje isprava, zloupotreba položaja i ovlaštenja, nesavjestan rad u službi, krivotvorenje službene isprave, pronevjera, prevara u službi, primanje mita, davanje mita, izbjegavanje carinskog nadzora;
• Donijeti posebni zakon o zaštiti osoba koje pošteno prijavljuju korupciju, stimulišući ih sa 20% vrijednosti prijavljene i dokazane korupcije, kao i zaštite službenika koji odbijaju da izvrše protivzakonite naloge predpostavljenih, te uskladiti zakone o zaštiti svjedoka sa preporukama Konvencije za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope, na način da se po potrebi osigura eventualni izmještaj takvih osoba u inostranstvo;
• Uskladiti krivično zakonodavstvo sa međunarodnim antikorupcijskim standardima, i to kriminaliziranjem aktivnog protivzakonitog posredovanja (traženje od strane javnog funkcionera neopravdane koristi nezakonitog bogaćenja);
• Provoditi redovne obuke novinara o korupciji, posebno afirmišući istraživačko novinarstvo. Obuku novinara provoditi u saradnji sa njihovim udruženjima;
• Organizovano putem tribina, seminara, sredstava javnog informisanja, a naročito specijalnih TV emisija kontinuirano približavati i upoznavati javnosti o izuzetnoj štetnosti korupcije za uspješan ekonomski, društveni i politički razvoj društva, podižući kritičku svijest i moral građana;
• Obezbijediti da institucije na svim nivoima vlasti moraju da imaju utvrđen proaktivni odnos sa medijima;
• Učiniti više na afirmaciji integriteta u društvu, putem kampanja, foruma, obaveznog konsultovanjem civilnog društva u antikorupcijskim naporima, itd.

 

Napomena: Ukoliko Agencija za javne nabavke ne bude organizovala dodatne javne rasprave o predloženom Nacrtu i Vijeće ministara uputi Prijedlog novog Zakona u parlamentarnu proceduru, Udruženje će na pojedine članove ZJN-a sačiniti konkretne antikoruptivne Amandmane i dostaviti ih svakom delegatu, kako bi ih, u skladu sa vlastitim moralnim načelima i osjećanjem odgovornosti za javni interes, predlagali kao vlastite. O uspješnosti provođenja planirane aktivnosti Udruženje je obavezi informisati relevantne subjekte i donatore i svakako javnost u BiH.

Analitičko-istraživački tim

Udruženje građana „Tender“

Pored Udruženja „Tender“, pretpostavljamo da i druge, stručne i svakako kontrolne institucije su sa nestrpljenjem očito predugo, iz poznatih razloga, nekonstituisanja Odbora Agencije za javne nabavke, očekivale objelodanjivanje ovog veoma indikativnog i poučnog dokumenta, koji je u potpunosti dao jasno potvrdnu sliku o haotičnom i nekontrolisanom stanju i odnosima učesnika u javnim nabavkama u BiH, što je omogućilo provođenje neshvatljivo velikog broja netransparentnih postupaka, a time i nedomaćinskog trošenja sredstava. Tako stvarani milje itekako je pogodovao i doprinosio stalnom rastu korupcije, na šta je Udruženje Tender godinama javno ukazivalo, nudeći odgovarajuća rješenja sa efikasnim mehanizmima, ali nažalost bez uvažavanja i prihvatanja istih od strane Agencije, pa i drugih nadležnih struktura.

O čemu se konkretno radi, najbolje ilustruju sljedeći pokazatelji:

1. Agencija svoj Izvještaj temelji na podacima o sklopljenim ugovorima o nabavkama roba, usluga i radova iz samo 742 registrovana ugovorna organa, iako se pretpostavlja da u BiH ima više od 2.000 pravnih subjekata, koji su obavezni da provode javne nabavke. Navedeno najbolje govori i da su svi prezentovani pokazatelji u mnogome upitni i da nas sve mora zabrinuti činjenica da ni nakon više od šest godina, Agencija nije uspjela ustrojiti evidenciju ugovornih organa, niti iznaći efikasne načine utvrđivanja odgovornosti za sve one koji izbjegavaju da uredno dostavljaju podatke;
2. Ukupna vrijednost zaključenih ugovora u 2010. godini iznosila je 3.469.981.667,61 KM, što predstavlja povećanje 163,3% u odnosu na zaključene ugovore u 2009. godini, kada je registrovan ukupan iznos nabavki od 2.124.813.917,41 KM. Ovakvo nevjerovatno godišnje povećanje utrošenih sredstava u javnim nabavkama isključivo je posljedica nedostavljanja izvještaja ugovornih organa Agenciji o sklopljenim ugovorima;
3. Posebno su indikativni i zabrinjavajući podaci, koji su isključivo posljedica primjene podignutih novčanih cenzusa (februar 2009. godine), za nabavke roba i usluga sa 30.000 KM na 50.000 KM i radova na 80.000 KM putem Konkurentskih zahtjeva i Direktnih sporazuma sa 3.000 KM na 6.000 KM, dakle bez javnih objava, što svakako predstavlja neuporedivo najveći prostor za moguće manipulacije na koruptivnim osnovama u javnim nabavkama, ne samo na prostoru Evrope. Na ekonomsku i druge štetnosti od primjene podignutih cenzusa, Udruženje je blagovremeno upozoravalo javnost i nadležne institucije u BiH, ali nažalost bezuspješno. U odnosu na 2008. godinu, Konkurentski zahtjevi su sa 191.465.328,57 KM porasli u 2010. godini na 423.359.603,82 KM ili za 121%, Analitičko-istraživački tim smatra da je navedeni procenat i dvostruko veći, ali da ga mnogi ugovorni organi u Izvještaju nisu prikazali, dok je istovremeno zabilježen rast direktnih sporazuma sa 41.829.981,63 KM na 144.180.185,00 KM ili za 244%, što se takođe treba smatrati upitnim.
4. U cjelini posmatrano, najdrastičniji enormni porast bilježe Pregovarački postupci, koji su npr. od 78.788.985,57 u 2008. godini, porasli na čak 1.510.857.866,84 KM u 2010. godini ili za nevjerovatnih 1.817,60%. Inače, učešće Pregovaračkih postupaka u ukupnim nabavkama je dostiglo procenat od 43,54%, dok je taj odnos u Republici Srbiji 21,25%, a Republici Hrvatskoj 18,09%.
5. Za razliku od navedenih, tzv. „crnih postupaka nabavki“, koji su posljedica podignutih cenzusa, ali i ukupnog stanja neodgovornosti i javašluka u javnim nabavkama kod Otvorenih postupaka, kao najtransparentnijih i jedinih koji obezbjeđuju konkurentnost u analiziranom periodu zabilježili su smanjenje sa 1.598.037.250.83 KM na 1.343.821.679,58 KM ili za 15,91%. Tako kreirano stanje u javnim nabavkama, uticalo je da Otvoreni postupci, kao apsolutno najprihvatljiviji i najpošteniji, u 2008. godini sa 88,17% učešća u ukupnim javnim nabavkama, što je bilo iznad evropskog prosjeka i za svaku pohvalu, se svedu u 2010. godini na samo 38,73% i vjerovatno su među najnižima u svijetu. Razlog tome su svakako podignuti cenzusi, ali i sveprisutnija praksa da se veće javne nabavke dijele na manje, koje ne zahtijevaju javno objavljivanje. Poređenja radi, sklopljeni ugovori po provedenim Otvorenim postupcima u 2010. godini u Republici Srbiji su učestvovali sa 56,84%, a u Republici Hrvatskoj sa 79,36%. O prisutnoj netransparentnosti kod navedenih postupaka, najupečatljivije svjedoče i smanjenje broja obavještenja o nabavkama u Službenom glasniku BiH, koji su sa 9.074 u 2008. godini, smanjeni na 7.148 u 2010. godini ili za 21,22%;
6. Da se stanje u javnim nabavkama otelo kontroli, najupečatljivije potvrđuju činjenice da su Pregovarački postupci zajedno sa Ograničenim, Konkurentskim zahtjevima i Direktnim sporazumima, kao tzv. „crni“-„tajni“ vidovi nabavki, koji se u pravilu javno ne objavljuju, učestvovali u ukupnim nabavkama roba, usluga i radova sa 2.126.159.988,01 KM ili sa 61,27% i značajno su premašili Otvorene postupke, što je za pretpostaviti rijedak slučaj u svjetskim razmjerama. U prilog navedenom, svakako ide i spoznaja da je od 20 najvećih ugovora u 2008. godini, 19 ugovora bilo rezultat provedenih Otvorenih, a samo jedan Ograničenog postupka, dok je u 2010. godini čak 15 najvećih ugovora bilo posljedica Pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja, a 5 Otvorenih postupaka. Pravdanje od strane Agencije, da se radi o nabavkama roba Pregovaračkim postupcima unutar povezanih preduzeća ima samo djelimično opravdanje i to samo u 5 slučajeva, ali u cjelini posmatrano u ovom segmentu javnih nabavki, koji je apsolutno netransparentan, BiH vjerovatno zauzima neslavno sam svjetski vrh;
7. Ako se navedenom, očito pogoršanom stanju u svim postupcima nabavki, doda i činjenica da se stalno povećava i broj žalbi ponuđača upućenih Kancelariji/Uredu za razmatranje žalbi BiH na nezakonita ponašanja ugovornih organa u provođenju javnih nabavki, što je rezultiralo u 2009. godini upućivanju 1.476 žalbi, a u 2010. godini 1.831 žalbe i predstavlja povećanje od 25%, obezbjeđujući tako, po godišnjem broju žalbi, još jedan neslavan rekord BiH, ali ne samo u evropskim razmjerama. U istoj godini, navedeni kontrolni organ je donio 1.080 rješenja o opravdanosti žalbi, pokrećući samo 5 krivičnih i jednu prekršajnu prijavu i izričući 2 novčane kazne od 500 i 1.000 KM, ali ne obeštećujući pri tome ni jednog žalioca, što je nepojmljivo. Svakome imalo upućenom u problematiku javnih nabavki postaje jasno zašto nas relevantne međunarodne institucije svrstavaju na sam vrh ljestvice najkorumpiranijih zemalja, ne samo u Evropi.
8. Svakako je krajnje neprihvatljivo i zabrinjavajuće da Agencija za prevazilaženje aktuelnog poražavajućeg stanja i unapređivanje istog, ne predlaže u Izvještaju nikakva bitna i korisna rješenja, pa samim time i ne traži pomoć od nadležnih subjekata, ni podršku od javnosti. Dodatno brine i spoznaja da su Ured za zakonodavstvo Vijeća/Savjeta ministara i Ministarstvo finansija i trezora BiH, na sadržaj Izvještaja dali pozitivno mišljenje, očito formalno, po ustaljenoj praksi, bez ozbiljnog analitičkog i stručnog ulaženja u suštinu problema, što je veoma indikativno i jasno potvrđuje da javne nabavke najviši organ vlasti gotovo i ne zanima.

 

Ključni razlozi za ovako neodrživo i u mnogome koruptivno stanje, mora se tražiti, prije svega u neprimjerenom radu i postupanju tri osnovne institucije: Agencije za javne nabavke, Kancelarije/Ured za razmatranje žalbi i Suda BiH. Budući da se ovoga puta radi o Izvještaju Agencije, Udruženje naročito ukazuje na probleme u nedosljednosti provođenja monitoringa u ugovornim organima na brojnim evidentnim nezakonitostima, kao i krajnje tolerantnom odnosu prema mnogim destruktivnim ponašanjima i zloupotrebama kod samih izbora postupaka i njihovog provođenja. Udruženje posebno zamjera Agenciji što uporno godinama odbija da izmijeni manjkave i nejasne odredbe u ZJN-u, koje mnogima u ugovornim organima omogućavaju da svjesno i sa namjerom vrše manipulacije i zloupotrebe Zakona isključivo iz koruptivnih razloga. Takav, blagonaklon i gotovo nezainteresovan odnos Agencije za rješavanje brojnih problema u javnim nabavkama, koji su se godinama nagomilavali i postajali sve anarhičniji, što bi narod rekao „niti se djeca boje hodže, niti hodža djece“, neodložno zahtijeva od najodgovornijih u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti da ovom problemu neodložno posvete dužnu pažnju, ne bježeći pri tome ni od odgovarajućih kadrovskih rješenja, jer svima nam je jasno da oni koji su kreirali i stvorili probleme, iste ne mogu uspješno razriješiti. Udruženje Tender, čiji rad i djelovanje podržavaju 42 nevladine organizacije, se nada i očekuje da će mnogim čestitim i odgovornim nosiocima izvršne i zakonodavne vlasti i rukovodstvima političkih partija, kojima su građani, birači, dali svoje povjerenje, u ovo vrijeme velike ekonomske krize, probuditi savjest i da će isti odlučno, u javnim nabavkama, gdje se javna sredstva najneracionalnije troše, odlučno stati u zaštitu stvarnih interesa građana i ideološki se diferencirati i distancirati od sve bezobzirnijeg, pljačkaškog, koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora. Velika, gotovo presudna prilika za to, biće upravo predstojeće donošenje novog ZJN-a, u čijem se predloženom Nacrtu, nažalost, zadržavaju brojne postojeće normativne slabosti, ali se otvaraju i novi prostori, koji će mnoge neodgovorne pojedince u ugovornim organima i ponuđačima dodatno podsticati i ohrabrivati na još koruptivnije radnje. Stoga Udruženje, još jednom, gotovo očajnički apeluje da svi dobronamjerni i odgovorni u ovoj državi predstojećem donošenju novog ZJN-a posvete dužnu pažnju, kako bi se javna sredstva u javnim nabavkama najefikasnije zaštitila i koristila, što je svakako interes svih, a pogotovo najsiromašnijih građana. U tome pogledu UG Tender predlaže konkretne antikoruptivne Amandmane, koji sadrže efikasne mehanizme i rješenja, čijom bi se ugradnjom u odredbe novog ZJN-a obezbijedilo odgovornije i dosljednije ponašanje svih učesnika u javnim nabavkama i što je najbitnije, postigla veća transparentnost, uspješnost u provođenju postupaka i domaćinsko trošenje sredstava sa mogućom godišnjom uštedom od oko 500 miliona KM.

 

Banja Luka, 29. februar 2012. godine

 

Analitičko-istraživački tim
UG Tender