Projekat finansira ambasada Kraljevine Holandije

Banjaluka, 31.07.2012.

Sadržaj

1. Uvod. 3

2. Tabelarni i grafički prikaz sa obrazloženjima. 7

2.1. Otvoreni postupci oglašeni u Sl. glasniku BiH za period januar-juni 2012. 7

2.2. Ukupna vrijednost potpisanih ugovora po Otvorenim postupcima za period januar-juni 2012. 8

2.3. Broj oglašenih Otvorenih postupaka u kojima je predviđeno zaključivanje ugovora po osnovu ekonomski najpovoljije ponude, odnosno najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude. 8

2.4 Iznos oglašenih Otvorenih postupaka u kojima je predviđeno zaključivanje ugovora po osnovu Ekonomski najpovoljije ponude, odnosno najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude. 9

2.5 Broj oglašenih Otvorenih postupaka u kojima se predmetne nabavke provode podjelom na LOT-ove. 10

2. 6 Visina novčane naknade za otkup tenderske dokumentacije. 12

2.7: Procjenjena vrijednost oglašenih predmetnih nabavki i visine dodjeljenih ugovora. 13

3. Analiza tenderskih dokumentacija ugovornih organa. 16

4. Uopšteno. 18

1. Uvod

Brza promjena društvenog, ekonomskog i političkog sistema vrijednosti koja se odvijala u neregularnim demokratskim uslovima raspada zajedničke države i uspostavljanja višepartijskog sistema na neoliberalnom načinu „kvazi“ tržišnog privređivanja, čiju je specifičnu transformaciju, pored ostalog, pratio i građanski rat sa brojnim krajnje destruktivnim događajima i implikacijama koje su na žalost još uvijek u mnogim segmentima društva naglašeno prisutne i negativno utiču na uspostavljanje i jačanje pravne države i svakako bržeg osposobljavanja, osamostaljivanja i profesionalizacije institucija, kao i na njihovu efikasnost i transparentnost u radu i djelovanju. U takvim, opšte narušenim društvenim okolnostima bujali su ratno profiterstvo, zloupotrebe donacija, postojanje fiktivnih firmi, neplaćanje poreza, pljačkaške privatizacije i slično ali i sve naglašenija korupcija u javnim nabavkama, što je doprinosilo i doprinosi da mnogi neodgovorni pojedinci skloni korupciji stvaranju prvobitne akumulacije koja u značajnoj mjeri karakteriše uspostavljanju moralnu vertikalu vladajućih političkih struktura.

Tako stvorena klima olakog bogaćenja, bez uvažavanja i poštivanja osnovnih moralnih načela, posebno poštenog tržišnog naticanja, postaje sve prisutnija upravo u javnim nabavkama, jer je očito da je ova oblast ostala posljednje plodno tlo za koruptivnu mogućnost otuđivanja prikupljenog novca od poreskih obveznika i građana. Svim poštenim i odgovornim pravnim subjektima i pojedincima, odavno je postalo jasno zašto najodgovorniji politički faktori godinama neiskazuju potrebnu volju da se stanje u ovoj ekonomskoj pa i moralnoj oblasti normativno i institucionalno kvalitetnije uredi i time obezbijedi odgovornije provođenje i primjena odredbi Zakona kako od strane učesnika, tako i od nadležnih institucija. Napori, koji čine međunarodne organizacije, pojedini kontrolni organi posebno službe revizija javnog sektora, kao i nevladine organizacije, a naročito Udruženje građana „Tender“ upornim animiranjem javnosti putem sredstava javnog informisanja i drugim vidovima komunikacija sa građanima, svakako još uvijek nisu dovoljni da javni interes u javnim nabavkama učine dominantnijim od interesa pojedinaca sklonih korupciji, koji su pod zaštitom koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora.

Sve navedeno jasno ukazuje da su najodgovornije strukture u BiH samo formalno i pod pritiskom međunarodnih organizacija pristupile potpisivanju i ratifikovanju svih brojnih konvencija koje se bave borbom protiv korupcije[1], kao i donošenje vlastitih dokumenta koji se u praksi uopšte ili samo djelimično provode. O čemu se u suštini radi, najbolje pokazuje istraživanje Global integritija koji je BiH zajedno sa Ugandom svrstao na posljednje 35 mjesto zemalja koje su donijele antikoruptivna dokumenta, koja se u praksi faktički i ne provode. Najbolji primjer za to je dokument „Strategija borbe protiv korupcije 2009-2014 godina“, čija realizacija ni nakon 3 godine u BiH nije otpočela. Navedena činjenica jasno govori zašto je BiH po indeksu percepcije korupcije od 3,2 na skali od 0-10, jedna od najkorumpiranijih zemalja u Evropi i nalazi se na 91. - 94. mjestu od 182 analizirane zemlje, posmatrano sa aspekta sve prisutnije korupcije u javnim nabavkama u BiH, mišljenje je UG Tendera da bi navedeni indeks morao svakako biti i znatno lošiji.

U Izvještaju o napretku BiH sačinjenom od strane Evropske komisije 12.10.1011. godine, za javne nabavke jasno se konstatuje da nije učinjen nikakav napredak na području javnih nabavki. Od niza konkretnih navoda slabosti u radu Agencije za javne nabavke i Ureda/Kancelarije za razmatranje žalbi, Komisija ukazuje da isti čak nisu dovoljno međusobno sarađivali, a u Tenderu smatraju da je to kao i sve druge brojne destrukcije i nezakonitosti u njihovom radu i postupanju plod uticaja koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora, koji nad najodgovornijima ima dominantan uticaj. Obrazloženje Agencije da je loša ocjena Evropske komisije o stanju u javnim nabavkama BiH rezultat, prije svega neusaglašenosti odredbi Zakona sa Direktivama EU je tačna, ali to ne može biti opravdanje za suštinske probleme koji dovode i omogućuju korupciju u većini ugovornih organa u kojima je, zbog smanjene transparentnosti u provedenim postupcima, preko 60% vrijednosti potpisanih ugovora provedeno netransparentnim „tajnim“ postupcima. Tender i drugi odgovorni subjekti postavljaju pitanje zašto najodgovorniji u Agenciji i njenom Odboru ne ukažu na suštinske razloge višegodišnje opstrukcije usklađivanja Zakona sa Direktivama EU, jer mnogi smatraju da to predstavlja samo masku da se ne izvrše radikalnije suštinske reformske izmjene Zakona u antikoruptivnom smislu.

Više je nego očito da aksiološka pravila koja je postavio Evropski sud za ljudska prava od kojih ističemo da je: „javni interes značajniji od ličnog ugleda svakog pojedinca i državne tajne“, za najodgovornije u ovoj državi gotovo da ne znače ništa, jer jedina odgovornost za najodgovornije je isključivo u rukama suda njihove partije, pa sve postaje očiglednije da najodgovorniji uporno i perfidno čine sve da put u Evropsku uniju, za građane ove napaćene države, počne tek po isteku njihovih višestrukih ali i za mnoge vječnih mandata, jer oni su odavno u Evropi, pa zašto da sirotinja remeti ugođaj njihove veličine.

U proteklih pet godina, UG Tender kao specifična nevladina organizacija, koju čine uglavnom vlasnici i direktori privatnih preduzeća koji redovno učestvuju u javnim nabavkama i kao takvi su najzainteresovaniji za pošteno tržišno nadmetanje, i u tom pogledu, zahvaljujući svakako sredstvima donatora čine izuzetne napore da se oblast javnih nabavki normativno i institucionalno uredi što uspješnije. Zahvaljujući, prije svega bogatom desetogodišnjem iskustvu učešća u javnim nabavkama, provedenih više istraživanja, stavovima iz Direktiva EU iz 2004. godine i predloženim novim za 2011. godinu, kao i dobrim rješenjima iz zakona susjednih i drugih evropskih zemalja, UG Tender je jasno detektovao brojne normativne manjkavosti i nedostatke u Zakonu o javnim nabavkama, koje omogućuju pojedincima sklonim korupciji da ih redovno zloupotrebljavaju za ostvarivanje lične finansijske koristi i u tom smislu je predložio i konkretna rješenja i mehanizme, u formi Amandmana na predloženi Nacrt, za izradu kvalitetnog i efikasnog novog antikoruptivnog Zakona. Bitno je istaći da su pojedina rješenja za koje se godinama uporno zalaže Tender, uspješno zaživjela u praksi više stotina ugovornih organa, što je doprinijelo godišnjim uštedama finansijskih sredstava u istima više stotina miliona KM. To se posebno odnosi na podjelu konkretnih nabavki u Otvorenim postupcima na LOT-ove po robnim stavkama, srodnim robama, fazama izvođenja radova i sl., što je i sve prisutnija praksa i u zemljama Evropskoj uniji, a na žalost Agencija za javne nabavke o primjeni ovog ekonomski najracionalnijeg, ali i najtransparentnijeg i najefikasnijeg principa nema pozitivno mišljenje, jer je isti i suviše antikoruptivan, i njegovom primjenom onemogućuju se mnoge mahinacije i zloupotrebe u javnim nabavkama, kao što su nuđenje neprirodno niskih cijena, navođenje nerealnih količina roba, vezivanje ukupne predmetne nabavke za svaku pojedinačnu stavku i slično, što svakako nije u interesu sve prisutnijeg koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora. UG Tender posebno raduje i ohrabruje da po navedenom ali i drugim bitnim pitanjima, gotovo istovjetan stav ima i Evropska asocijacija zanatlija i malih i srednjih preduzeća, koji je dat na prijedložene najnovije Direktive EU za 2011. godinu. Činjenica je da, primjena rješenja podjela predmetne nabavke na LOT-ove apsolutno je najprihvatljivija za uspješno provođenje javnih nabavki na dostignutom nivou tehničkih mogućnosti i predstavljaju samo korak do mogućeg najprihvatljivijeg elektronskog provođenja javnih nabavki.

U cjelini posmatrano, najveći problem za uspješno provođenj javnih nabavki predstavljaju tri ključne institucije Agencija za javne nabavke, Ured/Kancelarija za razmatranje žalbi i Sud BiH, koji su svojim neefikasnim i nezakonitim radom i postupanjima definitivno stali u odbranu korumpiranih pojedinaca iz ugovornih organa i ponuđača. Svakako, najdestruktivnija uloga je Agencije za javne nabavke koja svoju kreativnu ulogu, da dosljedno prati provođenje Zakona i blagovremeno predlaže odgovarajuća rješenja za zatvaranje rupa u istom, koje zbog nejasnoća i manjkavosti omogućuju zloupotrebe na koruptivnim osnovama, ne čini faktički ništa, već na protiv neposredno učestvuje u otvaranju novih prostora neprimjerenim izmjenama Zakona koje su omogućile još veće zloupotrebe na koruptivnoj osnovi.

Najkarakterističniji primjer za navedeno su podignuti novčani cenzusi u izmjenjenom Zakonu (februar 2009.) za robe i usluge sa 30.000 na 50.000 i radove na 80.000 KM, kako bi se nabavke provodile netransparentno putem Konkurentskih zahtjeva bez objave kao i donošenje „Strategije razvoja sistema javnih nabavki 2010-2015“, od 26.08.2010. u kome se zagovara neizricanje novčanih kazni pojedincima za nepoštovanje odredbi Zakona, te neprimjerena rješenja u predloženom Nacrtu novog ZJN-a u kojima se pored ostalog predlaže smanjenje novčanih iznosa kazni sa sadašnjih 4.000 na 3.000 KM za pojedince u ugovornim organima koji ne poštuju odredbe Zakona, a ne shvatljivo i koruptivno rješenje je i izostavljanje mogućnosti pokretanja krivične odgovornosti za prekršioce Zakona i slično, do donošenja najnovijeg „Uputstva o načinu objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki“, koje se primjenjuje od 1.9.2011. godine, čime su enormno i do deset puta opterećena sredstva ugovornih organa za oglašavanje u Sl. glasniku, koji predmetne javne nabavke provode podjelom na LOT-ove. Takva birokratska mjera je u direktnoj suprotnosti sa antibirokratskim stavovima i zalaganjima Direktiva EU i za posljedicu upravo ima negativan uticaj na ugovorne organe da u još većoj mjeri provode javne nabavke Otvorenim postupcima primjenom principa podjele na LOT-ove. Ovakav odnos, prije svega Agencije kontinuirano je doprinosio pogoršavnju stanja u javnim nabavkama što najupečatljivije potvrđuju brojni egzaktni pokazatelji. Na primjer, Otvoreni postupci su sa 91% u 2008. godini pali na samo 38% u 2010. godini, dok su u istom periodu Pregovarački postupci bez objave porasli za nevjerovatnih 1831% i dostigli učešće od 44% u vrijednostima ukupno potpisanih ugovora od oko 3.470 miliona u 742 ugovorna organa, jer Agencija za 7 godina postojanja nije uspjela ustrojiti evidenciju svih ugovornih organa koji su obavezni provoditi javne nabavke, a predpostavlja se da ih ima i više od 2.000, što sve pokazatelje prezentovane u posljednjem sačinjenom svom Izvještaju za 2010. godinu čini u mnogome i upitnim.

Posebno ukazujemo da Agencija ne provodi dosljedno i odgovorno monitoringe javnih nabavki i samim time toleriše nezakonita ponašanja ugovornih organa po pitanju primjene kriterija kvalifikacije ponuđača, kriterija za izbor ekonomski najpovoljnije ponude, sačinjenih robnih specifikacija i slično, kao i visina novčanih naknada za otkup tenderske dokumentacije. Krajnje je neprimjereno da Agencija ne preduzima ništa protiv ugovornih organa koji sve više praktikuju provođenje Pregovaračkih postupaka bez objave, iako za njih nema nikakvih opravdanja. Ako se svemu doda neprimjereno i nezakonito postupanje URŽ/KRŽ po pitanju samo neznatnog izricanja novčanih kazni i pokrenutih prekršajnih i krivičnih postupaka odgovornosti protiv pojedinaca koji nepoštuju odredbe ZJN-a, kao i uopšte nepraktikovanje obeštećavanja oštećenih ponuđača, te kašnjenje Suda BiH sa donošenjem presuda po predmetima iz oblasti javnih nabavki po dve pa i tri godine, onda se sa pravom može konstatovati da je stanje neodgovornosti u javnim nabavkama uzlelo suviše maha i otelo se svakoj kontroli, što zahtijeva hitno poduzimanje odlučnih i efikasnih mjera najodgovornijih u političkoj, ali i zakonodavnoj i izvšnoj vlasti. Dovoljna rješenja ne bi bila samo kadrovske promjene najodgovornijih, već stvaranje uslova za samostalan, profesionalan i odgovoran rad navedenih i drugih institucija, a time i obezbjeđivanje njihove nužno veće transparentnosti i efikasnosti u radu. Najbolju osnovu za to, predstavljalo bi donošenje novog isključivo antikoruptivnog Zakona o javnim nabavkama, koji bi počivao na efikasnim, preventivnim i edukatvnim mjerama, ali i znatno strožijim sankcijama prema prekršiocima istog za koje se uporno godinama zalaže UG Tender, službe revizija i drugi rijetki odgovorni subjekti.

Zahvaljujući upravo Projektu „Praćenje i analiza provođenja javnih nabavki u BiH“ kojeg finansira ambasada Kraljevine Holandije u okviru MATRA programa, UG Tender postaje prvi subjekt u BiH koji će uspostaviti nezavisan sistem praćenja i evaluacije procesa javnih nabavki u realnom vremenu, što će svakako obezbijediti svim zainteresovanim subjektima i javnosti objektivne i kvartalno dostupne pokazatelje o provedenim svim oglašenim Otvorenim postupcima i sklopljenim ugovorima po istima, provedenim predmetnim nabavkama podjeljenim na LOT-ove, procijenjenim vrijednostima oglašenih predmetnih nabavki i potpisanim ugovorima, kao i visinama cijena za otkup tenderske dokumentacije, a time i načine trošenja sredstava ugovornih organa u navedenom najkarakterističnijem i najtransparentnijem postupku javnih nabavki.

2. Tabelarni i grafički prikaz rezultata šestomjesečnog istraživanja sa obrazloženjima

Na osnovu raspoloživih pokazatelja do kojih je UG Tender došao praćenjem i analiziranjem više parametara iz Otvorenih postupaka oglašenih u Sl. glasniku u BiH, kao i analizom kriterija kvalifikacije ponuđača i kriterija za izbor ekonomski najpovoljnije ponude iz tenderskih dokumentacija pribavljenih od ugovornih organa sa svih nivoa vlasti u BiH, te putem metode uzorka tenderskih dokumentacija ugovornih organa, prikazujemo tabelarni i grafički prikaz rezultata šestomjesečnog istraživanja sa obrazloženjima.

2.1. Otvoreni postupci oglašeni u Sl. glasniku BiH za period januar-juni 2012.

Navedeni podatak o broju Otvorenih postupaka za prvih 6 mjeseci, jasno ukazuje na daljnju tendenciju smanjenja transparentnosti u strukturi ukupnih provedenih javnih nabavki. Poređenja radi, broj oglašenih Otvorenih postupaka: 2008. godine bio je 9.074; 2009. 7.174; a 2010. 7.148 postupaka.

Napominjemo da Agencija i Odbor iste još uvijek nisu, iako je kraj jula mjeseca sačinili Godišnji Izvještaj o zaključenim ugovorima u postupcima javnih nabavki za 2011. godinu, što je neprimjereno jer se isti temelji na pokazateljima iz Wisspa sistema koji faktički obezbjeđuje nivo dnevne ažurnosti. Razlozi kašnjenja za predpostaviti su, još lošiji rezultati nego predhodnih godina na što u mnogome ukazuje i gore navedeni podatak o oglašenim Otvorenim postupcima za prvih 6 mjeseci 2012. godine. Primjera radi Republika Hrvatska praktikuje redovno objavljivanje šestomjesečnih Izvještaja sa svim pokazateljima o provedenim javnim nabavakama.

2.2. Ukupna vrijednost potpisanih ugovora po Otvorenim postupcima za period januar-juni 2012.

Napominjemo da ukupna vrijednost potpisanih ugovora Otvorenim postupkom iznosila je: 2008. iznosila je 1.598.037.250,83 odnosno 91% ukupnih sredstava utrošenih u javnim nabavkama; 2009. 1.507.306.001,68 odnosno 71%; 2010. 1.343.821.679,58 odnosno 38%.

Iako je nezahvalno porediti šestomjesečni sa ukupno navedenim godišnjim periodima, ipak sa velikom sigurnošću se može konstatovati da je vrijednost potpisanih ugovora Otvorenim postupkom u daljnjem značajnom padu za predpostaviti oko 10% na godišnjem nivou.

2.3. Broj oglašenih Otvorenih postupaka u kojima je predviđeno zaključivanje ugovora po osnovu ekonomski najpovoljije ponude, odnosno najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude

Iz navedene tabele jasno se uočava da je znatno veći broj ugovornih organa, čak 30% koji se odlučio da dodjele ugovora obezbijede putem najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude. Činjenica da je navedeni pristup u izvjesnoj mjeri manje složen i time lakše provodiv, a u praksi se na dodjeljene ugovore po istom upućuje manji broj žalbi od strane ponuđača kako na tendersku dokumentaciju ugovornog organa, tako i na izbor najpovoljnijeg ponuđača.

Budući da Agencija u svome radu ne analizira ovu problematiku nismo u mogućnosti da damo uporedno poređenje.

2.4 Iznos oglašenih Otvorenih postupaka u kojima je predviđeno zaključivanje ugovora po osnovu Ekonomski najpovoljije ponude, odnosno najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude

Činjenica da je više od 30% ugovornih organa u Otvorenom postupku praktikovalo oglašavanje javnih nabavki primjenom kriterija najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude, neminovno je rezultiralo i većim učešem od 14% u visinama potpisanih ugovora.

Znatno niža razlika učešća ekonomski najpovoljnije ponude kod zaključivanja ugovora, govori da se primjenom istog kriterija uglavnom provode veće javne nabavke koje su svakako i složenije.

2.5 Broj oglašenih Otvorenih postupaka u kojima ugovorni organi predmetne nabavke provode podjelom na LOT-ove

Ako se ima u vidu da su se tek u posljednje 4 godine ugovorni organi počeli odlučivati za provođenje predmetnih nabavki putem podjela na LOT-ove po robnim stavkama, srodnim robama, fazama izvođenja radova i sl., dostignuti procenat od 31% predstavlja veliki napredak i uspjeh u zaštiti javnih sredstava, a time i osujećivanja i sprečavanja korupcije zbog mogućih mahinacija od strane ponuđača koji su u „dilu“ sa ugovornim organom.

Veliku zaslugu za rapidan rast broja ugovornih organa koji primjenjuju ovaj princip ima upravo i UG Tender koji je u posljednjih pet godina kontinuirano i uporno vršio pritisak na ugovorne organe da se opredjele za ovakav najracionalniji vid provođenja javnih nabvaki za razliku od Agencije koja je još uvijek na stanovištu da se navedeni princip treba što manje primjenjivati. Moramo ukazati da je navedeni princip apsolutno najantikoruptivniji, jer faktički onemogućuje sprege ugovornih organa sa ponuđačima po pitanju: nuđenja neprirodno niskih cijena; mogućnost vezivanja ukupne predmetne nabavke samo za jednu robnu stavku; kao i sveprisutnije manipulacije navođenja u robnim specifikacijama nerealnih količina roba ili pak roba koje ugovorni organi uopšte neće ni nabavljati i sl. Ujedno ukazujemo da je i u Evropskoj uniji sve prisutnija praksa provođenja predmetnih nabavki takođe podjelom na LOT-ove, u pravilu uvijek kada za to postoje opravdani razlozi, jer je navedeni princip faktički na korak od najuspješnije elektronske nabavke. Bitno je istaći da je primjena Uputstva Agencije o načinu objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki koja se primjenjuje od 1.9.2011. u izvjesnoj mjeri kao krajnje birokratski pristup oglašavanju predmetnih nabavki koje se dijele na LOT-ove, značajno uticalo na smanjenje broja LOT-ova u okviru predmetnih nabavki iz razloga enormnog povećanja tekstualnog sadržaja predmetne nabavke u Sl. glasniku čak i do 10 puta, a isto toliko puta nepotrebno se povećavaju i troškovi ugovornog organa. Primjera radi, jedan od kliničkih centara oglasio je predmetnu nabavku od 209 LOT-ova, na 36,5 stranica Sl. glasnika, čija je cijena po stranici 290 KM, što je ugovorni organ koštalo 10.585 KM. U okviru navedenog neophodno je imati u vidu dodatnu potrebu za 4 do 5 oglašavanja: potpisanih ugovora; poništenja pojedinih LOT-ova; ponovno oglašavanje; kao i ponovno oglašavanje o potpisanim ugovorima; eventualne ispravke obavještenja; što ugovorni organ, samo u navedenom slučaju, može nepotrebno da košta i više od 25.000 KM. Nelogičnost primjene navedenog Uputstva sastoji se u tome da 90% teksta u svakom LOT-u se ponavlja, svakako i na štetu sredstava ugovornog organa. Navedeno u značajnoj mjeri utiče da ugovorni organi vrše grupisanje roba o okviru LOT-ova, kako bi izbjegi nepotrebana plaćanja, ali i ugrozili efikasnost i ekonomičnost u pogledu postizanja najpovoljnije cijene većom konkurentnošću, učešćom većeg broja ponuđača.

2. 6 Visina novčane naknade za otkup tenderske dokumentacije

U posljednjih 4 godine prema istraživanjima koje je Tender provodio, broj ugovornih organa koji obezbijeđuju besplatnu tendersku dokumentaciju je povećan za oko 90%, što je za svaku pohvalu, jer je na taj način obezbijeđeno privlačenje znatno većeg broja ponuđača što se pozitivno odrazilo na smanjenje broja poništenih postupaka zbog nedostatka 3 prihvatljive ponude, a ujedno ugovorni organi su značajno profitirali posebno sa stanovišta veće konkurentnosti, a samim time i obezbijeđivanja nižih cijena u ponudama ponuđača. Iz navedene tabele je vidljivo da državni organi i Brčko distrikt se najkorektnije odnose prema ponuđačima sa zaista visokim procentima ne naplate tenderske dokumentacije preko 70%, dok je kod entiteta taj procenat neuporedivi niži.

Zahvaljujući aktivnostima Tendera koji je nekoliko mjeseci (april, maj, juni 2011.) praktikovao redovno informisanje Agencije i javnosti o konkretnim ugovornim organima koji su naplaćivali tendersku dokumentaciju više od 50 KM, značajan broj istih je snizio cijene, a na to je dijelom uticalo i upućivanje žalbi ponuđača drugostepenom kontrolnom organu, koji je odlučno donosio rješenja po ovom pitanju, obavezujući ugovorne organe da naplate samo naknadu za kopiranje i dostavu. Odustajanje Agencije da sarađuje sa Tenderom po navedenom navođenjem u dopisu da će ista nastaviti monitoringe nad previsokim cijenama i tražiti od ugovornih organa da iste ispoštuju, očito se ne provodi, jer sve više ugovornihb organa ponovo pribjegava podizanju cijena za tendersku dokumentaciju.

Gotovo svi ponuđači smatraju da svako traženje naknade, pogotovo preko 50, a pogotovo 100 KM u mnogome govori da su ugovorni organi unaprijed tipovali dobavljača i da će u najgorem slučaju isti obezbijediti ishod poništavanja javne nabavke, pa bi svako učešće u istoj bilo bespredmetno.

Neophodno je istaći da još uvijek značajan broj ugovornih organa naplaćuje tendersku dokumentaciju više od 200 KM, a registrovan je i slučaj oglašene predmetne nabavke od čak 3.450 KM, a ista se sastojala od 23 lota po 150 KM.

S obzirom na veliku šarolikost u visinama cijena naknada za tenderske dokumentacije po oglašenim predmetnim nabavkama pojedinačno suminaro za 6 mjeseci je naplaćeno od ponuđača 126.215,90 KM uz napomenu da se navedeni iznos prosječno može množiti sa tri pa i više puta zbog većeg broja učesnika. Posmatrano sa stanovišta dosljednje primjene Zakona o javnim nabavkama 2.430 oglašenih predmetnih javnih nabavki po cijeni većoj od 15 KM uzimajući u obzir samo tri učesnika nezakonito su naplatili najmanje od ponuđača 330.061,20 KM iz razloga obaveznosti najmanje tri ponude za uspješno provođenje nabavke. I kod visine naknada za tendersku dokumentaciju karakteristično je drastično prednjačenje ugovornih organa iz entiteta, za razliku od državnih organa i Distrikta Brčko, koji su se neuporedivo korektnije odnosili prema ponuđačima.

Kada je riječ o ulozi cijene tenderske dokumentacije u uspješnosti provođenja javnih nabavki, ističemo primjer Republike Hrvatske koja je u najnovijem Zakonu koji je stupio na snagu u januaru ove godine obavezao je ugovorne organe na besplatnu tendersku dokumentaciju, što se u proteklih 6 mjeseci prema mišljenju nadležnih institucija pokazalo kao opravdano, prije sve zbog odziva znatno većeg broja ponuđača na tendere i neponištavanja po tom osnovu nabavki, pa bi o tome kreatori i donosioci novog Zakona u BiH trebali obavezno voditi računa.

2.7: Procjenjena vrijednost predmetne nabavke predmetnih nabavki i visine dodjeljenih ugovora za iste

Procijenjena vrijednost predmetnih nabavki i vrijednost dodijeljenih ugovora za istovjetne predmetne nabavke:

Prezentovani pokazatelji, ukazuju da ugovorni organi ne poklanjaju dovoljno pažnje odgovornom planiranju, jer razlika visine zaključenih ugovora je 16,10% niža od visine planiranih sredstava. U cijelini posmatrano najnerealnije su planirali državni organi gdje je odnos planiranih i visina ugovorenih vrijednosti 46,25% , dok se entinteti sa oko 14% znatno realnije planirali sredstva za nabavke roba. Budući da su ugovorni organi na svim nivoima vlasti planirali nerealne visine procijenjenih vrijednosti u odnosu na realizovane za više od 15% u mnogome ukazuju da službe za javne nabavke nisu dovoljno osposobljene za realnije planiranje, pa bi se u buduće tome problemu morala posvetiti veća pažnja uključujući i poželjnu sertifikaciju za najodgovornije u istima jer bi to pored kvalitetnog planiranja obezbijedilo blagovremenije oglašavanje, stručnije pristupanje izradama tenderskih dokumentacija, uspješnije provođenje izbornih procedura, kao i odgovornije realizacije potpisanih ugovora. Upravo na navedenim rješenjima osposobljavanja i sertifikovanja pojedinaca u službama nabavki uporno se zalaže UG Tender, a isto su u svojim Zakonima predvidjeli Hrvatska i Srbija a i druge zemlje, ali to ne želi prema predloženom Nacrtu novog Zakona i Agencija za javne nabavke.

Iz grafika o visini dodijeljenih ugovora za 6 mjeseci 2012. godine u odnosu na 2010. godinu, mada je to poređenje u mnogome nezahvalno zbog različitog vremenskog perioda, izvjesne indicije ukazuju da je u Republici Srpskoj zabilježen izvjesni porast dodjeljenih ugovora od 6%, u Federaciji smanjenje za 3,5%, institucijama BiH smanjenje za 2,5%, a u Distriktu Brčko porast za 0,5%.

3. Analiza tenderskih dokumentacija ugovornih organa

Pored praćenja i analiziranja svih parametara predviđenih Projektom, UG Tender se odlučio da izvrši i dodatne analize tenderskih dokumentacija 100 ugovornih organa sa svih nivoa vlasti, a u cilju da se sagledaju manjkavosti i neadekvatnosti u primjeni kriterija kvalifikacije ponuđača i kriterija izbora ekonomski napovoljnije ponude.

Sto ugovornih organa od kojih je putem dopisa zatražena dostava tenderske dokumentacije koja će isključivo služiti u svrhu planiranog istraživanja i da se neće koristiti u druge svrhe, uz šire obrazloženje sadržaja potrebne analize u skladu sa Projektom, 71 ugovorni organ je dostavio blagovremeno traženu tendersku dokumentaciju, što im i ovom prlilikom zahvaljujemo, 12 ugovornih organa je dostavilo obrazloženje sa razlozima o nedostavljanju tenderske dokumentacije, dok je 17 ugovornih organa u potpunosti ignorisalo dobijeni zahtjev. Upravo ispoljena krajnja nekorektnost 17 ugovornih organa najbolje govori o negativnom odnosu najodgovornijih u istima prema nevladinim organizacijama i ulozi civilnog društva u demokratizaciji ukupnih društvenih odnosa a time i jačanju pravne države, ali još više o njihovom upitnom moralnom integritetu, pa i regularnom provođenju javnih nabavki u istima.

Analiza kriterija kvalifikacije ponuđača iz 61 ugovornog organa ukazuje da značajan broj ugovornih organa ne vodi dovoljno računa o usklađenosti vrijednosti predmetne nabavke sa traženim kriterijima kvalifikacije. To se uglavnom odnosi na neprimjereno zahtijevanje: godišnje visine ostvarenog prometa; broja i visine vrijednosti predhodno potpisanih ugovora; veličine skladišnih i drugih kapaciteta, prevelikog broja dostavnih vozila; kao i prekratkog roka od 24 sata za isporuke naručene robe i sl. Navedeni nerealni kriteriji onemogućavaju velikom broju ponuđača da učestvuju u predmetnoj javnoj nabavci, iako objektivno mogu uspješno servisirati predviđene predmetne nabavke, pogotovo što se u više od 95% slučajeva radi o sukcesivnim isporukama. Ujedno samim time sužava se izbor, a često nedovoljan broj ponuđača dovodi i do poništavanja nabavki, pa to mnogi ugovorni organi koriste da pribjegnu provođenju Pregovaračkih postupaka bez objave, izborom dakle dobavljača po vlastitoj volji i svakako dogovorenim cijenama.

Značajan broj ugovornih organa zloupotrebljava podkriterije u okviru kriterija za izbor ekonomski najpovoljnije ponude na način da nerazrađujući iste u smislu da svaki ponuđač unaprijed zna mogućnost dobijanja maksimalnog broja bodova za nuđenje rješenja koje je najprihvatljivije za ugovorni organ. Tako prečesto se zloupotrebljava naročito podkriterij rok plaćanja za koga ugovorni organi navode mogućnost dobijanja 30, pa i 40 bodova, odnosno procenata, iako se zna da vrijednost novca na osnovu bankarskih uslova ne prelazi 10% na godišnjem nivou, što jasno govori da ponuđači nudeći rok plaćanja i duži od 1.000 dana, što je registrovano u nekoliko slučajeva neregularno obezbijeđuju razliku u cijenama ponuda i do 30%, jer provedene nabavke putem „dila“ omogućuju plaćanje u rokovima i 20 puta kraćim od ugovorenih. Navedene nerazrade ovog podkriterija su registrovane i kod podkriterija koji se odnose na garantni rok kao i kod roka isporuke, odnosno odziva na interventni servis i drugih i kao takve su uvijek na štetu sredstava ugovornog organa.

Od 12 ugovornih organa koji su dostavili pismeno obrazloženje za nedostavljanje svoje tenderske dokumentacije naveli su 5 razloga i to: 5 ugovornih organa zbog poništavanja i obustavljanja postupaka javnih nabavki; 3 ugovorna organa su tražila novčanu naknadu u visini 0,5 KM po listu iz razloga obimnosti iste; 2 ugovorna organa su odbila na osnovu sugestija dobijenih od Agencije za javne nabavke da je samo ona nadležna za provođenje monitoringa ugovornih organa; jedan ugovorni organ je odlučio da ne dostavi tendersku dokumentaciju na osnovu obavljenog testa javnog interesa, dok jedan ugovorni organ je naveo razlog da je u toku izbor najpovoljnijeg ponuđača, pa će to učiniti naknadno. Razlog, što su dva ugovorna organa odbila dostave tenderske dokumentacije zbog datog neprimjerenog mišljenja od strane Agencije za javne nabavke opredjelili su UG Tender da se dopisom za posredovanje obrati Ombudsmanu BiH, postupak rješavanja je u toku.

4. Uopšteno

Navedena specifična istraživanja će poređenjem sa istovjetnim istraživanjima u narednim godinama u značajnoj mjeri govoriti o stanju transparentnosti i otvorenosti postupaka, konkurentnosti, jednakostima u tretmanu ponuđača i njihovoj diskriminaciji, ali i odnosu ključnih institucija Agencije i Ureda, kao i zakonodavne, izvršne i političke vlasti u ovoj državi prema ukupnoj problematici javnih nabavki.

Pri sagledavanju i analiziranju stanja u javnim nabavkama kao i iznalaženju najadekvatnijih i efikasnih rješenja i mehanizama za obezbjeđivanje veće transparentnosti, efikasnosti i najracionalnijeg trošenja javnih sredstava, kreatori novog Zakona, Agencija i njezin Odbor bi morali imati u vidu, prije svega Direktive EU iz 2004. i predložene za 2011. godinu, pozitivna iskustva iz primjene Zakona naših susjeda Hrvatske i Srbije i drugih evropskih zemalja, brojne negativnosti i slabosti sadržane u izvještajima Agencije za 2008., 2009, 2010. pa i 2011. koje jasno potvrđuju kontinuirano urušavanje sistema javnih nabavki isključivo iz koruptivnih razloga, ali i bogato desetogodišnje iskustvo Udruženja Tender koje je provelo više ozbiljnih istraživanja pored neposrednog učešća privatnih preduzeća na 4.500 tendera iz kojih su članovi Udruženja i koje je istima dostavilo, na predloženu verziju Nacrta više od 40 jasnih i konkretnnih Amandmana. Sve navedeno predstavlja svakako značajnu široku i sadržajnu osnovu za mogućnost izrade zaista kvalitetnog, efikasnog i nadasve antikoruptivnog novog Zakona o javnim nabavkama. Svi poreski obveznici i građani, u ovo vrijeme izuzetne neizvjesnosti i tešte ekonomske krize s pravom očekuju i nadaju se da će najodgovorniji u političkoj sferi, ali i zakonodavnoj i izvršnoj vlasti odlučiti da stvore klimu odgovornosti za racionalno raspolaganje javnim sredstvima na svim nivoima društvenog organizovanja, a prostor u javnim nabavkama upravo u tome smislu je najaktuelniji.